U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen je značajan deficit padalina koji je uvjetovao sušu na širem prostoru Bosne i Hercegovine što je dovelo do šteta u poljoprivredi, ali i ostalim granama privrede – kazala je Feni agrometeorologinja u Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH Sabina Hodžić.
Prema njenim riječima, vremenske uvjete tijekom vegetacijske sezone u ovoj godini obilježili su iznadprosječni toplotni uvjeti, s vrlo neujednačenim rasporedom, te naglašenim nedostatkom padalina, što je posebno bilo izraženo tokom ljetnih mjeseci.
– Nakon proljetne suše koja je bila posebno naglašena u ođujku mjesecu, deficit padalina nastavio se i u ljetnim mjesecima sa kulminacijom u lipnju i srpnju kada su padalinske prilike ocjenjene kao ekstremno sušne i vrlo sušne u većem dijelu zemlje – kazala je Hodžić.
Dodala je da je u uvjetima nedovoljno visokog nivoa agrotehnike, nedostatak padalina doveo do jakog smanjivanja zaliha produktivne vlage u tlu, do pojačanog procesa transpiracije zbog čega dospijevanje vlage iz zemljišta u biljke ne kompenzira utrošak vode od njihovih nadzemnih organa, biljke gube turgor ( hidrostatski pritisak biljnih stanica, elastičnost) i suše se.
– Osim suše, svim poljoprivrednim kulturama štetu su donijele i izrazito visoke temperature zraka. Apsolutne maksimalne temperature zraka iznad 35°C zabilježene tokom lipnja i srpnja ove godine uz povećanu evapotranspiraciju (proces sastavljen od gubitka vode kroz atmosfersko isparavanje i isparivog gubitka vode kroz životne procese biljaka) i nedostatak padalina doveli su do toplotnog stresa kod svih poljoprivrednih kultura što će sasvim sigurno imati uticaja na konačan prinos i urod – kazala je Hodžić.
Suša se obično karakterizira indeksima, a za procjenu sušnih uvjeta na mjesečnoj i višemjesečnoj vremenskoj skali u operativnoj upotrebi se koristi Standardizirani padavinski indeks (SPI).
Tokom mjeseca srpnja ove godine u cijeloj zemlji zabilježene su skromne padaline uz izraženiji deficit. Padaline uglavnom pljuskovitog karaktera zabilježene u svega nekoliko padavinskih dana u zapadnim, jugozapadnim i dijelovima centralne Bosne uvjetovale su donekle poboljšanje sušnih uvjeta , dok se suša nastavila i dalje na prostoru sjeverozapadne, istočne i sjeveroistočnih dijelova Bosne.
– Na 2-mjesečnoj skali (SPI 2) koja uključuje lipanj i srpanj mjesec prevladavalo je sušno do ekstremno sušno, samo ponegdje u centralnoj Bosni zabilježeni su uvjeti bez suše. Na 3-mjesečnoj skali SPI 3, tokom perioda svibanj-srpanj zbog značajnog deficita padalina zabilježena je slaba do ekstremna suša, na jugu zemlje izuzetna suša. Izuzetak čini područje oko Bugojna i Zenice gdje su uvjeti vlažnosti bili u okviru prosjeka. Najizraženija suša je zabilježena u Sarajevu i Mostaru. Od travnja do kraja srpnja tj. na 4-mjesečnoj skali (SPI 4), preovladavali su uvjeti jake do izuzetne suše. Od veljače do srpnja mjeseca, na 6-mjesečnoj skali SPI 6, zabilježeni su sušni uvjeti u većini krajeva, a kada su u pitanju dugoročne zalihe vlage, na 12-mjesečnoj skali SPI 12, u periodu od kolovoza 2021. do srpnja 2022. veći dio zemlje je imao normalne uvjete vlažnosti. Izuzetak čine dijelovi sjeverozapadne, zapadne i istočne Bosne gdje je bilo sušno – kazala je Hodžić.
U posljednjim desetljećima Bosna i Hercegovina se, kao i većina zemalja u regiji, suočava sa posljedicama klimatskih promjena koje se između ostaloga očituju i kroz pojavu sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika, odnosno suše, što je globalno prisutno i čemu se posvećuje sve veća pažnja.
– Klimatske projekcije predviđaju da će se pojava ovakvih događaja kao posljedica klimatskih promjena intenzivirati u predstojećim desetljećima. Iako postoje značajne regionalne razlike u očekivanim klimatskim uvjetima, u 21-om stoljeću predviđeni utjecaj u BiH ogledat će se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tokom ljetnih mjeseci, kao i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta padalina – kazala je Hodžić.
U prilog tome govori činjenica da je u periodu od 2000. do 2021. godine gotovo svaka druga godina je bila sušna (2000, 2003, 2007, 2011, 2012, 2017, 2019, 2021). U nizu sušnih godina, 2022. godina može se uporediti sa sušom iz 2003. i 2012. godine koje su bile najintenzivnije.
Prema projekcijama buduće klime, poljoprivredu u BiH će karakterizirati borba za vodu i s vodom, odnosno na jednoj strani nedostatak vode i sve duži sušni periodi, a na drugoj strani poplave, naglasila je Hodžić.
Govoreći o tome šta ustvari podrazumijeva pojam suša, Hodžić je rekla da je zbog složene prirode i rasprostranjenosti utjecaja suše teško dati univerzalnu definiciju, što otežava identificiranje i monitoring ključnih karakteristika kao što su njeno trajanje, intenzitet, jačina i prostorni okvir.
– Suša se za razliku od drugih vremenskih ekstrema pojavljuje polagano, traje dugo i zahvata velika prostranstva iako je prostornu raspodjelu teško unaprijed predvidjeti. Bitno je naglasiti da razlikujemo različite tipove suše koji se pojavljuju posljedično jedna iza druge. Prvo nastupa meteorološka suša kada su ukupne padavine znatno ispod prosječnih; potom poljoprivredna suša pri kojoj je vlažnost zemljišta znatno ispod prosječne i nedovoljna za rast i razvoj poljoprivrednih kultura, a naposljetku hidrološka suša sa malim protocima u rijekama izrazito niskim vodostajima u akumulacijama – pojasnila je Hodžić.
U agrometeorološkoj prognozi FHMZBiH za period 15.-21. kolovoz, se ističe da se nakon proteklog tjedna koju je obilježilo promjenjivo i osjetno svježije vrijeme uz povremene lokalne pljuskove praćene grmljavinom, izraženije u centralnoj i istočnoj Bosni, u predstojećem tjednu očekuje djelomična stabilizacija vremena uz porast temperature zraka osobito u srijedu i četvrtak. No ipak neće biti sasvim suho, jer će postojati uvjeti za poneki pljusak, a u dane vikenda i jače pogoršanje vremena, uz kišu i nešto niže temperature.
U prvom dijelu tjedna jutra će biti svježija, sa minimalnim vrijednostima od 12 do 15 °C u unutrašnjosti, na jugu do 18 °C. Danju će maksimalne temperature dostizati 25 do 28 °C, na jugu do 33 °C, a najtopljije će biti u četvrtak, kada će najviše temperature dosezati 36, na jugu 38°C. Padavine, koje su prekinule dugotrajnu sušu i ugodnije temperature ohladile su i zrak i tlo što će omogućiti intenzivan razvoj jarih ratarskih kultura, te zriobu povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura. Stanje vlažnosti tla u većem dijelu zemlje djelimično će se popraviti. Smjene kišnih i sunčanih perioda pogodovat će i razvoju biljnih bolesti i štetnika, navodi se u agrometeorološkoj prognozi.
Agrometeorologija proučava interakciju između meteoroloških i hidroloških faktora sa jedne strane i poljoprivrede u najširem smislu uključujući hortikulturu, stočarstvo i šumarstvo s druge strane. Za razliku od meteorologije i hidrologije, agrometeorologija za objekat osmatranja ima biljku sa svim njenim zahtjevima prema agrometeoroloških i agrohidrološkim elementima.
Agrometeorologija je, ustvari, primijenjena meteorologija i hidrologija u poljoprivredi.
Izvor:pogled.ba