Tisuće medicinskih djelatnika napustile su proteklih godina BiH, a mnogi će to tek učiniti kako bi bolji život potražili u Njemačkoj koja je za njih otvorila svoje tržište rada. Dok školovani medicinski kadar odlazi trbuhom za kruhom, u BiH se cijela priča završava na upozorenjima kako građane u budućnosti neće imati tko liječiti i kako će zdravstveni sustav kolabirati, piše Večernji list BiH.
Službene statistike
BiH je treća u svijetu po broju medicinskih djelatnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku. Odlasci medicinara iz BiH nastavljeni su te su se čak i pojačali tijekom pandemije. Prošle je godine u okviru programa “Triple Win” njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu suradnju u zemlju pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara. Među njima su 234 iz Vijetnama, 210 s Filipina, 156 iz BiH, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije.
U prva četiri mjeseca ove godine iz Bosne i Hercegovine je samo u Njemačku otišlo 162 medicinskih sestara i tehničara, što je 19 više nego lani – podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prenosi Buka. To su podaci samo jedne institucije o zapošljavanju medicinskih sestara i tehničara u inozemstvu, a koja ne raspolaže podacima koliko im se pridružilo liječnika jer se sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom. Koliko je situacija dramatična, govori još jedan podatak Agencije – samo u razdoblju od 7 godina, od 2013. do 2020. godine, u Njemačku je otišlo raditi 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja. Nažalost, točna evidencija o broju liječnika koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi, navedimo podatke Liječničke komore FBiH koji pokazuju kako je BiH samo u 2018. napustilo 267 liječnika.
Godinu ranije taj broj bio je veći jer su BiH napustila 362 liječnika s područja FBiH. Da je situacija loša, potvrđuju i posljednja istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije koja kažu kako najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika na razini države imaju Albanija i Bosna i Hercegovina. Tako u Albaniji na 100.000 dolazi 120 liječnika, što je najlošiji omjer u cijeloj Europi, dok u Bosni i Hercegovini na 100.000 stanovnika dolazi 160 liječnika. Usporedbe radi, prosjek EU-a je 362 liječnika na 100.000 stanovnika. Upisuju medicinsku školu Simptomatično je kako najviše djece u BiH želi upisati medicinsku školu. Roditelji svjesno upisuju djecu na smjerove za medicinske sestre, a koja će sutra sigurno završiti u Europskoj uniji jer su plaće tamo mnogo bolje.
Ono što pada u oči, primjerice u Tuzlanskoj županiji, je da više od deset posto otvorenih mjesta za upis – 576 ili 24 odjela čini medicinska struka. I tako je već godinama. Na pitanje postoji li tolika potreba za zdravstvenim djelatnicima na našem tržištu rada ili je riječ o velikom zanimanju djece i roditelja, koje kreira pritisak na sustav, ministar obrazovanja i znanosti TŽ-a Ahmed Omerović potvrđuje kako pritisak zaista postoji. – Pritisak ne dolazi samo od djece i roditelja nego i nekih drugih aktera u društvu. Županijska gospodarska komora Tuzla imala je primjedbu na taj dio plana upisa. Ovaj proces traje od 2014. godine i svake godine postojao je zahtjev za novim odjelima. Ove godine čak smo malo stabilizirali situaciju – kazao je u lipnju Omerović.
Prije sedam-osam godina postojale su dvije škole koje su školovale tehničare medicinske struke, a sada praktično svaka mješovita srednja škola u TŽ-u ima smjer medicinske sestre – tehničara. Samo u prošloj godini iz Komore medicinskih sestara se po osnovi odlaska u inozemstvo iščlanilo njih 150.
– Primijetili smo kako nam nedostaje operativaca, nedostaje nam stručnih kadrova, kao i kadrova koji mogu trenutačno odgovoriti u određenom obujmu posla. Neka radna mjesta zamijenjena su prekvalificiranim kadrovima, dosta je vremena potrebno kako bi se osposobilo taj mladi kadar – rekla je predsjednica Komore medicinskih sestara i tehničara u Zeničko-dobojskoj županiji Sabina Čolić.
Ne odlaze samo oni koji nemaju posao, porazna je činjenica što odlaze i oni s više od deset godina radnog staža, odnosno već radno osposobljen kadar – ističu iz Komore.
Izvor:vecernji.ba