Dim bez dima. Tako se najjednostavnije može opisati fenomen poznat kao tercijarni dim. Znanstvenici to mnogo preciznije definiraju kada kažu da takva vrsta dima jeste sve ono što se poslije sagorijevanja duhana apsorbira u prostoriji u kojoj se pušilo.
Tercijarni dim, dakle, ostaje otisnut na zidovima, u sjedištima automobila ili omiljenoj sofi, tepihu i ostalom namještaju. Problematično je to što se ne vidi, a može sadržati visoke doze štetnih i potencijalno štetnih materija. Takva karakteristika ga čini lukavijim od primarnog i sekundarnog dima koji se mogu izbjeći jer su očigledni.
U najnovijoj studiji otkriveno je visoko prisustvo tercijarnog dima u kući osobe koja je prestala da puši prije devet godina i od tada nije čak ni dozvoljavala da se puši unutar kuće. Profesor Sveučilišta u San Diegu, George Met, koautor studije, kaže da je prisustvo mirisa duhanskog dima siguran dokaz da u prostoriji postoje tragovi tercijarnog dima i jasno dodaje da čak i odsustvo takvog mirisa može ljude izložiti štetnim i potencijalno štetnim materijama, jer su mnoge od njih bezmirisne.
Glavni istraživač u ovom projektu, doktor Hugo Desteles, potvrđuje da dnevna doza izloženosti tercijarnom dimu može da bude jako velika naročito zato što se, osim udisanjem, materije mogu apsorbirati i kroz kožu. Kroz stalni kontakt sa kožom i udisanje može se razviti kronična izloženost, a koliko je to često, doktor Desteles dokazuje primjerom gipsanog praha u zidovima koji je spužva za upijanje štetnih i potencijalno štetnih materija tercijarnog dima.
Da bi se kuća, restoran, radni prostor ili nešto drugo, očistili od prisustva tercijarnog dima, doktorica Reachel Record ističe da je najbolje riješiti se namještaja, dekoracija, tepiha i svih ostalih materijala za koje se dim lako vezuje.
Poslije takvih korjenitih promjena osobnog prostora, nipošto ne treba dozvoljavati pušenje u prostoriji kako se dim ne bi ponovo vezao za nove predmete. Mnogim pušačima to može da bude veoma komplicirano, osobito ako se radi o jutarnjoj rutini ispijanja kafe koja je za mnoge nemoguća bez cigareta.
S obzirom da pušači, prije svega, puše zbog nikotina, mnogi od njih bi možda klasične cigarete mogli da zamjene boljim, manje štetnim alternativama u vidu e-cigareta ili bezdimnih uređaja koji zagrijevaju duhan. Ovakvi uređaji ne proizvode duhanski dim već nikotinsku paru, odnosno aerosol. Doktor Desteles potvrđuje da ove alternative oslobađaju manje štetnih i potencijalno štetnih materija, dok je emisija nikotinske pare u odnosu na dim značajno manja jer ona nastaje samo na trenutke konzumiranja, a cigareta sagorijeva od prvog do posljednjeg dima.
Sa druge strane, uređaji koji zagrijavaju duhan prilikom korištenja oslobađaju aerosol. Na taj način se duhanski dim koji nastaje sagorijevanjem u potpunosti isključuje. Također, prisustvo štetnih i potencijalno štetnih materija je smanjeno i do 95% u aerosolu nego u duhanskom dimu. Sam aerosol se ne vezuje za odjeću, namještaj ili zidove i nestaje vrlo brzo nakon oslobađanja, a pošto nema oslobađanja duhanskog dima, ne dolazi ni do pojave tercijarnog dima.
Izvor:pogled.ba