Šesnaestogodišnja Ljubušanka Mihaela Buntić, aktualna državna prvakinja Bosne i Hercegovine u šahu u kategoriji do 16 godina, bila je gošća emisije „Naš mali, a veliki svijet“ na Radio postaji Ljubuški. U ugodnom razgovoru podijelila je svoju sportsku priču, govorila o prvim šahovskim koracima, velikim uspjesima, obiteljskoj podršci i planovima koji je očekuju u nastavku natjecateljske sezone. Iako je još vrlo mlada, iza Mihaele su brojna natjecanja, osvojene titule i vrijedna priznanja koja su je svrstala među najbolje mlade šahistice u Bosni i Hercegovini.
Svoju ljubav prema šahu naslijedila je iz obitelji. Prisjetila se kako ju je s ovom plemenitom igrom upoznao pokojni djed, koji ju je naučio prvim potezima i osnovnim pravilima. Nakon toga glavnu ulogu u njezinu razvoju preuzeo je otac, koji je i danas njezin jedini trener i najveća podrška. „Šah je u našoj obitelji tradicija. Sve je počelo s djedom, a tata me od prvih dana vodi kroz sve tajne ove igre. Bez njega moj šahovski put sigurno ne bi izgledao ovako“, istaknula je Mihaela.
Govoreći o tome što ju je privuklo šahu, naglasila je kako upravo ta igra pruža neograničene mogućnosti razmišljanja, planiranja i kreativnosti. „Na šahovskoj ploči nema sreće. Sve ovisi o vašim odlukama, strategiji i načinu razmišljanja. Svaka partija je nova priča, novi izazov i upravo me to najviše privlači.“
Tijekom dosadašnje karijere nastupila je na velikom broju turnira, a posebno mjesto u njezinim uspomenama zauzima Memorijal „Ivan Boto“ u Ljubuškom. Ipak, izdvojila je tri natjecanja koja su obilježila njezin sportski put.
Prvi veliki uspjeh ostvarila je 2019. godine u Neumu kada je, sa samo devet godina, prvi put postala prvakinja Herceg Bosne. Dvije godine poslije, u Bihaću, osvojila je svoju prvu titulu državne prvakinje Bosne i Hercegovine, i to bez ijednog poraza. Najnoviji veliki uspjeh stigao je ove godine na državnom prvenstvu u Banjoj Luci gdje je ponovno, bez izgubljene partije, osvojila naslov državne prvakinje u kategoriji do 16 godina. „Prvenstvo je bilo izuzetno zahtjevno jer su nastupile najbolje igračice iz cijele Bosne i Hercegovine. Obraniti naslov bez poraza za mene znači jako puno. To je potvrda da se svakodnevni rad i trud isplate“, kazala je Mihaela.
Iako ostvaruje vrhunske rezultate, priznaje da joj je škola uvijek na prvome mjestu. Slobodnog vremena nema mnogo jer školske obveze i treninzi zahtijevaju veliku disciplinu i organizaciju. Treninzi se uglavnom održavaju svakodnevno, koliko joj to dopuštaju školske obveze, a vikendom nešto intenzivnije. Najviše vremena provodi analizirajući vlastite partije, rješavajući taktičke zadatke te pripremajući nova šahovska otvaranja zajedno s ocem. „Daleko je to još od profesionalnog šaha. Prije svega sam učenica. Trudim se dobro organizirati vrijeme kako bih uskladila školu i treninge.“
Mihaela nastupa za Šahovski klub Brotnjo iz Čitluka, gdje, kako kaže, ima odličnu podršku svih članova kluba. Ipak, najveći oslonac tijekom svakog turnira ostaje njezin otac. „On me najbolje poznaje. Zna kako me smiriti nakon teške partije, kako me motivirati i pripremiti za sljedeći meč. Uz njega i cijelu obitelj uvijek se osjećam sigurno.“
Šah joj, kaže, nije donio samo medalje i pehare nego i brojne životne vrijednosti.
„Naučio me disciplini, strpljenju, odgovornosti i donošenju odluka. Na šahovskoj ploči, kao i u životu, svaki potez ima svoje posljedice. Upravo zbog toga šah razvija logično razmišljanje, koncentraciju i samokontrolu.“
Priznaje da trema postoji prije svake važne partije, ali s godinama je naučila kako se nositi s njom. „Prije početka pokušavam razmišljati samo o ploči i poziciji ispred sebe. Kad partija počne, trema nestane sama od sebe.“
Pred Mihaelom su novi izazovi. Najprije će nastupiti u Ligi Herceg Bosne u Neumu, zatim na međunarodnom turniru u Međugorju, a najveći izazov očekuje je na Europskom prvenstvu za mlade koje će se održati u Grčkoj.
„Na europsko prvenstvo idem bez velikog pritiska. Želim dati svoj maksimum, steći novo iskustvo i odmjeriti snage s najboljim mladim šahisticama Europe.“
Na kraju razgovora uputila je poruku djeci koja razmišljaju o tome da se okušaju u šahu.
„Pozvala bih svu djecu da dođu u našu školu šaha u Ljubuškom. Šah nije samo igra. Kroz njega upoznajemo prijatelje, putujemo, učimo razmišljati i donositi odluke. To je sport koji može puno dati svakome tko mu se posveti.“
Posebnu zahvalnost uputila je svojoj obitelji, Šahovskom klubu Brotnjo te, prije svega, ocu. „Moja najveća zahvala ide upravo tati. Bez njegovog rada, vremena i podrške ne bi bilo ni mojih rezultata.“
Mihaela Buntić svojim radom, skromnošću i upornošću pokazuje kako se talent razvija uz svakodnevni trud i predanost. Njezini dosadašnji uspjesi tek su početak jedne lijepe sportske priče, a nema sumnje kako će ime ove mlade Ljubušanke još dugo biti prisutno na šahovskim prvenstvima u Bosni i Hercegovini i izvan njezinih granica.
G. Ilić