Izraelski parlament potvrdio je novu vladu kojoj je na čelu Naftali Bennet koji je odmah i prisegnuo kao novi izraelski premijer. Time je završena 12-godišnja vladavina izraelskog premijera Benjamina Netanyahua (ukupno je vladao 15 godina), najdulja u povijesti Izraela.
Netanyahu je vodio Izrael od 1996. do 1999., a na vlast se ponovo vratio 2009.
Nova vlada formirana je nakon neriješenih izbora 23. svibnja. U petak je potpisan sporazum o širokoj koaliciji osam stranaka: tu su dvije stranke ljevice, dvije stranke centra, tri stranke desnice i jedna arapska stranka. Bivši Netanyahuovi saveznici priklonili su se opoziciji, pa je koalicija okupila tanku većinu. Izraelski Knesset, koji ima 120 zastupnika, novu je vladu potvrdio tijesnom većinom od 60 zastupnika, dok je njih 59 bilo protiv, a jedan suzdržan, iako se Netanyahu, kojemu trenutačno sude zbog korupcije, do zadnjeg trenutka nadao da će doći do preokreta. U vladu prvi put u povijesti ulaze predstavnici izraelskih Palestinaca.
Po koalicijskom sporazumu, Bennetta će na dužnosti premijera 2023. zamijeniti centrist Yair Lapid.
I Arapi u izraelskoj vladi
Netanyahua je srušila koalicija od čak osam stranaka, koje isključivo povezuje želja da Netanyahu ode s vlasti. Koaliciju je okupio Yair Lapid, nekadašnja televizijska zvijezda, koji je 2012. godine osnovao centrističku i sekularnu stranku Yesh Atid (Ima budućnosti), koja je na izborima u ožujku – četvrtim u manje od dvije godine – s osvojenih 17 mandata završila na drugom mjestu.
Lapid je krenuo stopama svog oca, Yosefa Tommyja Lapida, koji je rođen u Novom Sadu kao Tomislav Lampel. I on je najprije bio novinar, a onda je postao političar i izraelski ministar pravosuđa. Yosef Tommy Lapid rođen je u obitelji mađarskih židova, a njegov otac Bela Lampel, poznati novosadski odvjetnik, ubijen je u Drugom svjetskom ratu. Lapid je u koaliciji protiv Netanyahua uspio ujediniti ideološki raznolike stranke, od stranke progresivne ljevice (Meretz) do radikalnih desničarskih stranaka Yamina, Yisrael Beiteinu i New Hope, a dio nove vladajuće koalicije čak je i jedna palestinska stranka, konzervativna islamistička stranka Ra’am, koja okuplja Palestince koji žive u Izraelu i imaju izraelsko državljanstvo, i to po prvi put u povijesti Izraela, prenosi Večernji list.
Koalicija je postigla dogovor samo sat vremena prije isteka jednomjesečnog roka za formiranje vlade i samo 12 dana po okončanju programiranog sukoba Izraela i palestinskog Hamasa, koji je po ocjeni mnogih analitičara u velikoj mjeri i pokrenut samo zato da bi se onemogućilo okupljanje nove većine, a time i pad Netanyahuove vlade.
Iako se očekivalo da čelnik Ra’ama Mansour Abbas, čiji su mandati bili ključni za okupljanje većine, neće moći ući u koaliciju s izraelskim strankama nakon još jednog palestinskog krvoprolića, on je naposljetku ipak potpisao koalicijski ugovor, a danas je poručio da njegova stranka u novoj vladi vidi veliku priliku za poboljšanje položaja arapskog stanovništva, uvjeravajući da Ra’am neće odustati od svojih principa. Paradoksalno je, naravno, što je Netanyahua naslijedio političar koji je još radikalniji od njega. Prema koalicijskom dogovoru, umjereni Lapid, iako mandatar nove vlade, nije i novi premijer, što će postati tek za dvije godine, ako se njegova većina uopće održi do tada.
Prve dvije godine premijer će biti Bennet, čelnik Yamine i Lapidov glavni koalicijski partner, čija stranka u Knessetu ima samo sedam zastupnika, dok Lapid zasad preuzima poziciju ministra vanjskih poslova.
Netanyahu i njegovi politički saveznici pokrenuli su protiv nove vlade, i prije nego što je potvrđena, difamacijsku kampanju, optužujući Lapida i njegove koalicijske partnere za izbornu prevaru, i to samo zato što je nova vlada sastavljena od stranaka različitog ideološkog profila. Za Netanyahua je riječ o “najvećoj izbornoj prevari u povijesti zemlje, a možda i u povijesti demokracije”, a novu vladu smatra političkom i sigurnosnom prijetnjom za Izrael, najavljujući njezino skoro rušenje. Okupljanje nove većine doživio je i kao osobnu izdaju, s obzirom na to da je Bennet njegov nekadašnji bliski suradnik, koji je bio i ministar obrane i školstva u njegovim vladama.
Bennet se zauzima za aneksiju okupirane Zapadne obale, protivi se nuklearnom sporazumu s Iranom i prema Palestincima nerijetko nastupa s rasističkih pozicija, iako je najavio i novo poglavlje u odnosu izraelske države prema svojim arapskim stanovnicima. Bennet će na čelu nove vlade, ako bude želio da ona potraje, morati poštovati koalicijski dogovor i izbjegavati “ideološke” teme, pa i pitanje aneksije Zapadne obale.
Koalicijski sporazum, finaliziran u petak, pokazao je da će se nova vlada usredotočiti na ekonomska i socijalna pitanja, poput gradnje novih bolnica, umjesto da riskira raskol pokušavajući riješiti izraelsko-palestinski sukob, piše Guardian.
Izvor: narod.hr