Udruge se većinom financiraju iz donacija, koje su 2018. godine iznosile 2.600.000.000 kuna i činile 40% njihovih prihoda. Međutim, zanimljiv je podatak kako 60% tih donacija u iznosu od 1,573 milijarde kuna dolazi iz proračuna, piše Marko Banfić za Hrvatsko slovo.
Sloboda okupljanja i udruživanja temeljna su prava koje demokratske države jamče svojim građanima. Dok je sloboda okupljanja privremeno ograničena mjerama za suzbijanje epidemije, slobodu udruživanja građani Hrvatske neometano uživaju u više od 50.000 registriranih udruga. Prema podatcima iz ožujka 2020. god., najviše udruga registrirano je u Gradu Zagrebu, gotovo 13.000, što je oko 25% svih udruga u Hrvatskoj. Poslije Grada Zagreba, udruge su najviše koncentrirane u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje ih je 4.900 što predstavlja 10% svih udruga u Hrvatskoj te Osječko-baranjska županija s 3.750 udruga što iznosi 7% svih udruga u Hrvatskoj.
Omjer udruga i broja stanovnika kazuje kako na svakih 83 stanovnika dolazi po jedna udruga, dok u Gradu Zagrebu po jedna udruga dolazi na 61 stanovnika. Za usporedbu, prema podatcima iz ožujka 2020. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 209.000 trgovačkih društava, od kojih je aktivno poslovalo njih 130.000, što je omjer od oko 33 stanovnika po trgovačkom društvu. Tijekom vremena, sve više ljudi se uključuje u rad udruga te je prema posljednjim podatcima iz 2019. god. ukupno 52.673 ljudi volontiralo u udrugama, što je porast od 11,2% u odnosu na godinu prije.
Iako su i trgovačka društva i udruge oblici organizacija, bitno je istaknuti razliku u cilju, namjeni i obliku organizacije koji su Zakonom različito regulirane. Trgovačka društva su profitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost, dok su udruge neprofitne organizacije, s ili bez pravne osobnosti, koje promiču interese svojih članova ili neke opće interese.
Prema podatcima Ureda za udruge pri Ministarstvu uprave, udruge djeluju na svim područjima društvenog života, poput zaštite zdravlja i okoliša, održivog razvoja, gospodarstva, kulture, ljudskih prava, sporta i hobija, ali i obrazovanja, tehničke kulture i znanosti, te pomaganja drugima.
Najviše registriranih udruga djeluje na području sporta, njih 20,3%, zatim kulture i umjetnosti njih 14%,na području obrazovanja, znanosti i istraživanja njih 8,8% te na području socijalne djelatnosti njih 7,8%.
Iako su udruge neprofitne organizacije, njihovo djelovanje iziskuje materijalna i novčana sredstva. Udruge se većinom financiraju iz donacija, koje su 2018. godine iznosile 2.600.000.000 kuna i činile 40% njihovih prihoda.
Međutim, zanimljiv je podatak kako 60% tih donacija u iznosu od 1,573 milijarde kuna dolazi iz proračuna i to oko milijardu iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, a ostatak iz središnjeg državnog proračuna. Ovom iznosu bi se trebalo pridodati i 427,8 milijuna kuna koje udrugama dolazi od organizacije igara na sreću, što čini iznos od oko 2 milijarde kuna koje su udruge dobile u 2018. godini iz domaćih izvora.
Donacije stranih vlada i inozemnih organizacija u 2018. godini činile su 15% svih donacija i iznosile su 394 milijuna kuna.
Daleke 2008. godine iz državnog je proračuna za udruge izdvajano samo 368 milijuna kuna dok je od dijela prihoda od igara na sreću dolazilo 252 milijuna kuna. U samo deset godina, donacije udrugama iz državnog proračuna povećale su se za 427%, a donacije od dijela prihoda od igara na sreću za 169%. Ukupni iznos se povećao sa 620 milijuna na 2 milijarde kuna.
Iz ove perspektive, jasno je da udruge postaju ozbiljan posao, koji je 2018. god. zapošljavao oko 16 tisuća ljudi, a 2019. god. oko 18 tisuća.
Naravno, nisu sve udruge jednake.
Iako udruge koje se bave socijalnim djelovanjem čine samo 7,8% svih udruga, država ih je 2018. godine financirala s 349 milijuna kuna, odnosno 38,4% od ukupnih sredstava namijenjenih financiranju udruga i njihovih projekata. Sljedeće dvije kategorije udruga po izdašnosti državnih potpora su ujedno i najbrojnije kategorije udruga: sportske s 22% i udruge na području kulture s 12% udjela državnog financiranja.
Četvrto i peto mjesto dijele udruge koje djeluju na području ljudskih prava i demokratske političke kulture. Država tim skupinama dodijeli po 50 milijuna kuna odnosno 6% od ukupnih sredstava, što je za 10 milijuna kuna više nego što se dodijeli udrugama kojima je djelatnost obrazovanje i znanstveno istraživanje.
Na udruge koje djeluju u ostalim područjima, kao što su gospodarstvo, zaštita okoliša i zdravlja, održivi razvoj, branitelji i duhovnost, dodijeli se preostalih 12% sredstava iz državnog proračuna.
Osim što dobivaju sve više novca iz državnog proračuna, udruge sve više sudjeluju u kreiranju državne politike kroz savjetovanje o nacrtima zakona i propisa, što znači da udruge akumuliraju sve veću političku moć.
Za kraj ostaje pitanje što udruge čine sa svojom novostvorenom političkom moći. Koriste li je za dobrobit građana ili za promoviranje interesa i zahtjeva vlastitih članova?
Izvor: narod.hr/Hrvatsko slovo