Nakon skidanja križa i jabuke sa zvonika crkve Presvetog Trojstva u Karlovcu 2. ožujka 2021. pronađena je bakrena čahura u kojoj se nalazio svitak zapečaćen u staklenoj čahuri.
Budući da se radilo o posebno vrijednom pronalasku, iz tih je razloga kompletna čahura dostavljena u Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu gdje je staklena čahura otpečaćena, a svitak izvađen.
Svitak je na određeno vrijeme stavljen u posebnu komoru kako bi se potom mogao razmotati, da bi se moglo otkriti što se u njemu nalazi. Danas je tim povodom održana konferencija za medije u Karlovcu.
Svi su bili iznenađeni otkrićem jer čahura nije sadržavala samo jedan svitak, odnosno ispravu, već ukupno šest dokumenata, točnije: četiri isprave, jedan zapis i jednu bilješku, pisanih na hrvatskom i njemačkom jeziku u razdoblju od 1858. do 1938. godine.
Zadnji je iz 1938.
“I taj svitak je važan jer je upravo iz perioda za koji nemaju samostansku kroniku. Dokumenti iz 30-ih godina su oduzeti 1949. godine i do danas nisu vraćeni”, rekao je na presici fra Krunoslav Albert, gvardijan Franjevačkog samostana, piše KA portal.
“Sve četiri isprave pisane su na papiru, vjerojatno impregniranom voskom, a ne na pergameni, kao što smo prvo mislili. Pisani su klasičnom tintom. Svi dokumenti imaju dekorativne ukrase u crnoj, plavoj i crvenoj tinti i detalje zlata, smatra se da je to zlatni prah”, kazala je Sonja Kočevar, pročelnica Konzervatorskog odjela Karlovac.
Tu je i prijepis starijeg dokumenta na njemačkom jeziku, koji govori o tome tko su bili majstori, ali i popis prehrambenih namirnica i njihove tadašnje vrijednosti, odnosno cijene.
Prvi svitak je iz 1858. godine, iz doba vladavine Franje Josipa I, bana Josipa Jelačića i kardinala Haulika. Navedeno je tko je tada vladao, imao svjetovnu, a tko crkvenu vlast, a zanimljivo, navedeni su i profesori karlovačke Gimnazije u to doba. Ono što je konzervatorima vrlo interesantno, spominje se Prokopije Godler koji je pozlatio križ i jabuku.
Što se tiče cijena namirnica i plaća 1858. godine: govedina 9 krajcara (novčića) – oko 105 kuna, teletina isto toliko, piletina 24 krajcara – oko 275 kuna, kruh je težio 7 lota (jedna lota je 0.015 kg), banatska pšenica koštala je 3 5/6 guldena – oko 1520 kuna, kukuruz 2 5/6 guldena – oko 1200 kuna, vino 14 krajcara – oko 160 kuna (1 velika bačva 10 guldena) – oko 6850 kn, šećer 26 krajcara – oko 230 kuna, kava 32 krajcara – 365 kuna.
Dnevničar je plaćan 40 krajcara dnevno – oko 455 kuna, a naučnik na tornju 1 1/3 guldena dnevno – oko 900 kuna.
Treći dokument je iz 1883. Opisuju se predstavnici vlasti, čak i gradski činovnici.
Četvrti svitak je iz 1938., iz vremena kardinala Alojzija Stepinca. Detaljno se navodi što se restauriralo na crkvi, a interesantno je da je sve četiri restauracije tornja platio – Grad Karlovac.
Detaljno se navodi i što se restauriralo na crkvi:
Podizanje zvonika za 10 metara 1794. godine koštalo je 13.000 forinti ili oko 8.880.000 kuna, a radovi su započeli nakon pogodbe 1792. godine. Pozlata križa 1858-1859. koštala je oko 137.000 kuna.
Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura kazao je kako u ustanovi koju vode rade najbolji stručnjaci u ovom dijelu Europe, pogotovo oni za restauraciju dokumenata, te opisao tehnički proces otvaranja kapsule.
“Ti svici izgledaju kao da su jučer pisani, savršeno su sačuvani i odmotani i bit će pripremljeni za izlaganje u Franjevačkom muzeju”, kazao je Čutura, dodajući da će učiniti sve što može da pronađe dokumentaciju samostana od 1930. do 1948. godine koja se nalazi na dva moguća mjesta, u arhivu MUP-a u Zagrebu ili Državnom arhivu u Srbiji, piše KA portal.
Franjevački samostan u Karlovcu je na svojim stranicama objavio i video otvaranja pronađenih dokumenata.
Izvor:KA portal