Hrvatski vinari krenuli su u obranu svog stoljetnog desertnog vina prošeka u svjetlu novog talijanskog pokušaja sabotiranja zaštite izvornosti.
Italija je rekla da će braniti prošek pod svaku cijenu nakon što se Hrvatska obratila Europskoj komisiji za posebno priznanje prošeka.
To je drugi put da je Hrvatska pokrenula postupak za priznavanje zaštitnog znaka nakon što je Italija uspjela blokirati prvi pokušaj 2013. godine, tvrdeći da riječ “prošek” previše sliči riječi “prosecco”. Hrvatski se vinari slažu da dvije riječi zvuče slično, ali tvrde da potrošači mogu lako razlikovati dvije riječi.
“Ako pitate stranca, razumio bi da se radi o različitim riječima”
Prošek, izrađen od suhoga grožđa, potječe iz Dalmacije kojom je između 1420. i 1797. vladala Mletačka Republika.
“Razmislite o tome. Glavni grad moga otoka nekad je bila Venecija pa je ovo gotovo poput vođenja bitke protiv Mlečana, a i očito je da će se pronaći sličnost između ta dva jezika. Ako pitate stranca, siguran sam da bi 99 posto ljudi razumjelo da su to dvije različite riječi. Što se proizvoda tiče, prošek je sličan vin santu, a prosecco bijelom vinu s gaziranom vodom”, rekao je Ivo Duboković, vinar iz Jelse na Hvaru.
Proizvođači prošeka tvrde da je njihovo vino staro više od 2000 godina, a iako prosecco ima dugu povijest, tek su tridesetih godina prošloga stoljeća sjeveroistočne talijanske regije Veneto i Friuli-Venezia-Giulia službeno bile prepoznate kao talijanska područja koja proizvode prosecco.
Predsjednik pokrajine Veneto Luca Zaia rekao je da se prosecco mora obraniti na svim razinama.
“Prosecco ima svoj identitet, skandalozno je što Europa dopušta provođenje ovakvih postupaka”, rekao je Zaia za Guardian.
Picula zatražio od Komisije da zaštiti prošek od “talijanskih sabotaža”
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u petak je upozorio europskog povjerenika za poljoprivredu na ponovne talijanske pokušaje sabotiranja zaštite izvornosti hrvatskog desertnog vina prošeka koje, kako objašnjava, nema nikakve poveznice s talijanskim pjenušcem proseccom.
Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, u pismu povjereniku Januszu Wojciechowskom objasnio je razlike između dvaju vina te izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od sabotiranja koje čini talijanska vinarska industrija.
“Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost”, objašnjava u pismu hrvatski europarlamentarac.
Picula ističe da nema riječi ni o kakvoj sličnosti vina, osim sličnosti u nazivu proizvoda.
Također podsjeća kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva “dalmatinski” kako bi se učinila dodatna razlika između naziva ionako različitih vina.
Optužbe za imitiranje uvredljive
U pismu Wojciechowskom istaknuo je kako je riječ o još jednom pokušaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom, kao članica EU, zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.
“Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih talijanskih proizvođača koji se protive objavi hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU-a”, stoji u pismu.
Njihovi komentari, nastavio je, o sličnosti naziva hrvatskog prošeka i talijanskog pjenušca prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama.
“Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima”, rekao je Picula.
“Prosecco je pjenušavo vino, dok je prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajedničko u načinu proizvodnje, cjenovnom razredu ni kategorizaciji”, tumači Picula u obraćanju Komisiji.
Zaštita prošeka
Od ovog sastava Komisije, poručio je, očekuje da omogući zaštitu prošeka.
“Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima”, istaknuo je Picula.
Picula je još u kolovozu 2013. od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko prošeka te istaknuo postojanje brojnih povijesnih i tehnoloških argumenata kako hrvatski prošek i talijanski prosecco nisu istovjetni proizvodi, odnosno da se radi o autohtonim hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a zemljopisno porijeklo neupitno.
/HMS/