U postupku odricanja od državljanstva stranke nisu dužne navesti druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge države.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH navode kako se uglavnom u neformalnim razgovorima kao stvarni razlozi ispisa navode povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje ili olakšano studiranje u inozemstvo. Veći broj osoba koje se odriču bh. državljanstva u potpunosti je integriran u sredinama u kojima žive u inozemstvu, čak puno više nego u BiH, navode iz toga Ministarstva.
Građani BiH koji se odriču bh državljanstva najčešće uzimaju državljanstvo Njemačke i Austrije. Taksa za ispis iz državljanstva iznosi nešto više od 400 eura osim za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše Jugoslavije koji plaćaju taksu od 100 eura. U 2020. bh. državljanstva se odreklo 3.138 , dok se u 2019. godini bh državljanstva odreklo čak 4.059 državljana. Kako su se drastično promijenile prilike u odnosu na poslije ratno razdoblje govori podatak da se 1996 godine državljanstva BiH odreklo tek šest osoba. Kako je porazna situacija govori podatak da se do sada bh državljanstva odreklo ukupno 92.000 građana, piše Slobodna Dalmacija.
Čak dvije trećine mladih izjasnilo se u različitim anketama kako zbog različitih razloga, a prije svih posla i boljih uvjeta studiranje želi napustiti svoju domovinu. I prirodni priraštaj u BiH je negativan, odnosno iz godine u godinu veći je broj umrlih od novorođenih. Podatci vitalne statistike zaključno s rujnom 2020. godine, koje objavljuje Agencija za statistiku BiH, pokazuju da je broj živorođenih u Bosni i Hercegovini iznosio 19.378, a broj umrlih osoba, očekivano, veći od broja živorođenih, i dosegnuo je iznos od skoro 28 tisuća. Kao rezultanta, prirodni priraštaj ima negativni predznak, tako da je iznosio više od 8 500.
Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika, a procjene su da u BiH danas ne živi više od 2,5 milijuna stanovnika. No, kada se gledaju dugoročne prognoze o broju stanovnika u budućnosti BiH prijeti još gori scenarij. Koncem prošle godine švedsko Veleposlanstvo u BiH i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u suradnji s Agencijom za statistiku BiH, Federalnim zavodom za statistiku i Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske prezentirali su Analizu stanja stanovništva i Projekciju stanovništva u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2020.
Predstavnici navedenih institucija kazali su da će se najvažnija demografska posljedica dugoročnog niskog fertiliteta vidjeti kroz smanjenje ukupnog broja žena u reproduktivnoj dobi, a koji će još više dovesti do smanjenja ukupnog broja stanovnika. Pored toga kontinuirane emigracije mladih, radno – sposobnih stanovnika u razvijene zemlje, kao i ubrzano starenje stanovništva imat će čak i značajnije posljedice na stanovništvo i razvoj. Kao rezultat, ako se zadrže trenutni socio-ekonomski uvjeti, očekuje se da se ukupno stanovništvo u BiH može smanjiti za više od 50 posto u idućih 50 godina, dok će starije osobe sa stopom većom od 40 posto u ukupnom stanovništvu činiti najveću populacijsku grupu. Kroz spomenuto istraživanje jasno je identificiran veliki rizik za BiH da će zbog migracije, odlaska ljudi, zbog pada fertiliteta do 2070. broj stanovnika u BiH zemlji spustiti na samo 1,5 milijuna. A i u tih 1,5 milijuna ljudi, kako je istaknuto, veliku većinu populacije činit će stare osobe.
/HMS/