Pobunjeni su Srbi 27. srpnja najprije napali Drvar koji je zauzet sljedećeg dana. U Drvaru su pobijeni gotovo svi Hrvati i Muslimani (Bošnjaci). Ubijen je i župnik Maximillian Nestor, a brojni Hrvati bačeni u jame na Kamenici i Golubnjači. 89 Hrvata koji su radili u Tvornici celuloze u Drvaru s obiteljima pobacali žive u kotlove celuloze.
U Bosankom Grahovu srpski ustanici su nabili na ražanj svećenika Gospodnetića i ispekli na vratu.
Svjedočanstvo partizanke o pokolju Hrvata Drvara u Kamenici
Partizanka Mara Došen svjedočila je o tom događaju pred istražnim povjerenstvom vlasti NDH u Prijedoru u ljeto 1942. godine, piše vecernji.hr
– Bila sam u Drvaru kad su četnici-komunisti ušli u Drvar. Čim su ušli, sve kuće su pretražili i sve stanovništvo iz kuća odvezli izvan mjesta u jedan logor. Tu su odijelili Hrvate od Srba i to odmah po skupinama, kako su ih dovozili, pa su znali u pojedinoj skupini odvojiti od 40 do 60 ljudi, koje su odmah odvodili u selo Kamenicu, koje se nalazi na brdu i tamo ih ubijali. Te ljude koje su odvodili u Kamenicu vezali su i vezane ih iz logora odvodili. Čula sam da su u Drvaru i bližoj okolici poubijali oko 300 Hrvata… U to vrijeme nije se govorilo o četnicima nego i o komunistima, jer su zajednički radili… Ubijanje su u vršili u Kamenici, kako sam čula nad jednim ponorom, a koji su ih ljudi od komunista-četnika ubijali, ja nisam vidjela… – posvjedočila je partizanka Mara Došen.
Dr. Irma Rotbart, supruga poznatog ljevičarskog književnika i hungarologa Ervina Šinka, bila je liječnica u Drvaru. Ona je u svome dnevniku, koji je pedantno vodila, opisala napad na Drvar koji ju je iznenadio. Zapisala je kako je 30. srpnja vidjela \”da kolovozom prolazi grupa od pedesetak ljudi u širokim redovima, to su muškarci svezanih ruku, a pored toga svi su vezani za onog ispred i iza sebe\”.
U jamu Kamenicu, napisala je dr. Irma Rotbart, ustanici su bacili \”preko 200 povezanih muškaraca katolika\”. Srpski su ustanici, uz ostalo, 27. srpnja 1941., 89 Hrvata koji su radili u Tvornici celuloze u Drvaru s obiteljima pobacali žive u kotlove celuloze. Prema talijanskim izvorima, u Drvaru je ubijeno oko 400 Hrvata. Istodobno s akcijom u Drvaru i Grahovu, akcija srpskih pobunjenika ili ustanika počela je i u Lici. Uslijedio je njihov upad u vlakove. Stradali su hodočasnici koji su se vraćali s proslave Sv. Ane s Oštrelja i iz Kosova Polja. Ubijeno je nekoliko činovnika i vojnika te drvarski župnik Waldemar Maximilian Nestor. Nestor je, naime, 25. srpnja službeno otputovao u Knin, a 27. srpnja bila je nedjelja.
Iako je bio upozoren na ustanak, pater Waldemar Maximilian Nestor, s obzirom na to da su ga svi poznavali, nije se nadao najgorem i nije htio da njegovi župljani budu bez mise pa je ranim vlakom otputovao u Drvar.
Ustanici su napali vlak u Trubaru, a Nestora izvukli i ubili.
Drugo mjesto masovnog pokolja u Drvaru je jama Golubnjača
Na drugoj postaji, Vaganj, pobunjenici su također ušli u vlak, i sve katolike, hodočasnike koji su bili na proslavi Sv. Ane, odveli u Trubar, a zatim pobili pokraj jame Golubnjače.
U međuvremenu, u Bosanskom Grahovu i okolici također su stradali Hrvati. Neki od njih baš su 27. srpnja odvedeni u Kamenicu pokraj Drvara gdje su mučeni i ubijeni, pisao je Večernji list.
Grahovski događaji koji su kobno završili počeli su 27. srpnja u 10 sati. Najprije su ustanici, četnici, pod vodstvom vojvode Brane Bogunovića uhvatili župnika Jurija Gospodnetića, rođenog na Braču.
Potom su pozvali sve lokalne Srbe ispred katoličke crkve sv. Ilije, stavili župniku na leđa magareći samar i jahali na njemu. Onda su srpski ustanici naložili veliku vatru te uz veliku viku i galamu nabili svećenika na ražanj. Uhvaćeni Hrvati, uključujući i župnikovu majku, bili su primorani sve to gledati, nakon čega su odvedeni u tunel u Tiškovac u kojem su mučeni, potom odvedeni u Kamenicu i ubijeni.
Sjedište župe Grahovo inače je bilo u Obljaju, selu u kojem je rođen i Gavrilo Princip.
Nekoliko dana poslije, 2. kolovoza, ustanici su počinili strašan zločin u hrvatskim selima u zapadnoj Bosni, Krnjeuši i Vrtoči, koja su potpuno spalili, a više od dvjesto stanovnika ubili, uglavnom članove obitelji koji su se prezivali Balen i Skender.
Josipu Matijeviću, trgovcu, odrubili su glavu, stavili je na kolac i nosili okolo, a truplo bacili u oganj. Ubili su i devetero članova njegove obitelji, među kojima petero djece. Župnik Krešimir Barišić također je ubijen. Ti su zločini počinjeni pod vodstvom Mane Rokvića i Laze Astlagića.
Izvor: narod.hr/Večernji list