Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša gostovao je u HRT-ovoj emisiji Nippon i komentirao završene Olimpijske igre u Tokiju te nastupe hrvatskih sportaša.
– Ugodno su iznenadili hrvatski sportaši u Tokiju. Novi uspjeh naših sportaša čije zadovoljstvo svi mi dijelimo u čudnim okolnostima koje im nisu išle u prilog, rekao je Mateša na početku.
– Bilo je dosta prijepora u Japanu zbog unutarnjih političkih odnosa. Budžet je debelo premašen, realno se drži su koštale oko 20 milijardi dolara. Njihova državna revizorica je rekla da je to i oko 25 milijardi. Ove igre sigurno neće biti upamćene kao neke koje su donijele domaćinu financijski dobitak.
– Pamtit ću jedan od najljepših trenutaka zajednišvo naših sportaša i kako su slavili medalje. To je bilo toliko spontano i lijepo, to je bio sigurno jedan veliki faktor koji je doprinio ovakvim rezultatima.
Istaknuo je Mateša kako se nada da će vaterpolistima Olimpijske igre u Parizu biti bolje.
– Ovo će doprinijeti daljnoj populariziaciji taekwondoa, nadam se da će biti još Matea i Tonija, komentirao je Mateša uspjeh hrvatskih predstavnika i osvajača medalja u taekwondou Matee Jelić i Tonija Kanaeta.
Sinkovići su toliko dobri da si mogu dozvoliti da budu “kreativni” za Pariz, sportaši i ljudi koji se mogu poželjeti.
– Damir Martin je čudo od čovjeka, rekao je Mateša u komentaru naših veslača.
Osvrnuo se i na uspjeh hrvatski tenisača, oba naša para ušla su u finale.
– Prvi put se nakon 113 godina dogodila da zlato i srebro idu istoj zemlji. Bili su savršeni na terenu, ali da vidite kakvi su oni prijatelji i kako su to proslavili poslije. To je i važnije od medalje, rekao je Mateša.
Tonči Stipanović i Tin Srbić uzeli su srebra u svojim sportovima.
– Jedrenje je konstanta na Olimpijskim igrama, sada je bio Tonči, a nadam se da će braća Fantela biti u Parizu. S druge strae, Tin je kratio vrijeme do finala igranjem bele, ali pripremio se za nastup! Jedan prekrasan uspjeh koji zaslužuje poštovanje, rekao je Mateša koji se osvrnuo na manjak ekipnih sportova u Tokiju.
– Već godinama analiziramo, ima nekoliko čimbenika. Velika ugroza sporta je demografija, između 12 i 19 godine imamo 370 tisuća stanovnika – to je premala baza. Krajnje je vrijeme da sportska infrastrukutra mora biti besplatna za mlađe od 18 godine. Treća stvar je pomoć klubovima koji su u najtežoj situaciji, analizirao je Mateša.
Rekao je Mateša kako se nada da će u Parizu 2024. godine biti više hrvatskih momčadskih sportova, a među njima i nogometaša.
Izvor:hrt.hr