Federacija BiH od 2010. godine nije usvojila program zaštite i spašavanja stanovništva od prirodnih i drugih nesreća, iako je Vlada Federacije taj plan ponovo 2018. godine uputila u parlamentarnu proceduru.
I dok Hercegovina danima gori, a goloruki vatrogasci i stanovnici pokušavaju ugasiti požar i spriječiti da on dođe do naseljenih područja, većina političara u Federaciji je na odmoru, a neki parlamentarci su stava da to nije njihova nadležnost, da oni ne donose odluke o nabavci kanadera i traktora koji bi gasili požare te da je to nadležnost Civilne zaštite i Vlade FBiH.
Oprema u Federaciji BiH je, kažu stručnjaci, zastarjela, a građani izdvajaju velika sredstva specijalno za ovu namjenu. Čak dva milijuna KM mjesečno porezni obveznici u Federaciji BiH izdvoje za segment zaštite i spašavanja, a nitko ne zna gdje taj novac odlazi.
Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da Parlament Federacije od 2010. godine, otkada je on u ovoj zakonodavnoj instituciji, nije razmatrao plan zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
“Na primjeru poreznih obveznika Federacije BiH, ovako izgleda pregled financijskih sredstava koja se izdvajaju za opremu i obuku Službi civilne zaštite. Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosi 526.000. To znači da je Federacija po osnovu 0,5 posto mjesečno sakupljala više od dva milijuna KM i 2019. i 2020. godine, što je na nivou 2019. više od 27,8 milijuna KM, a 2020. 27,3 milijuna KM”, kaže Žuljević.
Dodaje da deset godina Federacija ima problem s požarima i da se oslanja na međunarodnu pomoć, a da je tako jer kriminal i korupcija u političkim redovima pojedu sav novac koji građani daju.
“Mislim da smo i pretplatili kanadere i traktore i sve ono što je bilo u kapacitetu neophodno da ljudi koji se bave zaštitom i spašavanjem vatru ne gase golim rukama. Ovo je situacija u kojoj politika uzme novac i građane FBiH ostavi bez sistema za zaštitu i spašavanje, a one koji se nalaze u tom sistemu ostavi kao glinene golubove u tim elementarnim nepogodama da riskiraju svoje živote, jer mi imamo vatrogasna vozila koja brzinu razviju samo do 30 kilometara na sat”, kaže Žuljević.
Salmir Kaplan (SDA), zastupnik u Zastupničkom domu FBiH, za “Nezavisne novine” rekao je da Parlament nije adresa na koju novinari treba da se obrate, jer su to Vlada i Civilna zaštita.
Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak, za “Nezavisne novine” kaže da se do sada moglo kupiti pet kanadera, a ne jedan koliko novaca se izdvaja u FBiH za sistem zaštite i spašavanja.
Iz ureda premijera Federacije BiH Fadila Novalića, “Nezavisnim novinama” su kazali da su oni program zaštite i spašavanja, u kojem je planirano sve što je potrebno za zaštitu, poslali u Parlament još 2018. godine, ali da do danas on nije usvojen.
Na pitanje o kanaderu koji je bio u planu za nabavku, u Vladi FBiH nisu znali odgovor.
Iz Federalne uprave civilne zaštite kažu da je Federacija napravila procjenu ugroženosti i spustila je prema nižim nivoima, koji su bili dužni napraviti procjenu rizika, i općine, i gradovi, i županije.
“Program je strateški dokument, zašto ga parlament nije usvojio, to ne znamo”, kažu iz FUCZ-a.
Ističu da svake godine usvajaju plan rada i da je i za ovu godinu taj plan usvojen.
“Vlada je na posljednjoj izvanrednoj sjednici zadužila FUCZ da obavijesti Vladu što im je potrebno i koja letjelica, a mi ćemo na osnovu studija koje su već urađene dati prijedlog za najbolje rješenje i koje letjelice je najbolje nabaviti te što je potrebno za te letjelice”, kazali su “Nezavisnim novinama” iz FCUZ-a, dodavši kako se kanaderi više ne proizvode.
Milan Novitović, direktor Republičkog stožera civilne zaštite Republike Srpske, za “Nezavisne novine” ističe da su spremni za djelovanje, ali da je priroda takva da nikad nije moguće sto posto tvrditi da je oprema koju imate dovoljna i da vam neće trebati pomoć sa strane.
Ističe da je, što se tiče same Hercegovine i šest hercegovačkih općina, po procjenama izuzetno izražen rizik od požara.
“Što se tiče plana zaštite, plan usvaja Vlada i on je usvojen. Kada je u pitanju opremljenost, opreme ima u dovoljnoj mjeri ako analizirate povijest gledano 10 i 50 godina. Ako vi gledate povijest 100 godina unazad, onda imate i najkvalitetniju opremu i veliki broj ljudi, međutim kada uzmete u obzir globalno zagrijavanje, klimatske promjene i sve faktore, nemate dovoljno razvijenu službu, nemate dovoljan broj ljudi i nemate adekvatnu opremu”, kaže Novitović
Dodaje da je plan bio da se u Hercegovini stvori centar protupožarne zaštite za ovih šest općina, ali da su bili usporeni virusom korona.
“Ali smo imali dovoljnu angažiranost vatrogasnih postrojbi i oni su to pokazali i u Bileći, i u Ljubinju, i pokazuju to i u Nevesinju, i u Bijeljini i u Višegradu. Vatrogasne jedinice su do 2019. godine opremane preko Vatrogasnog saveza i lokalnih zajednica. Došlo je do izmjena Zakona o zaštiti od požara i u toku ove godine biće zanavljanje opreme prema procjeni i analizi koje smo uradili na terenu u svim vatrogasnim jedinicama i znamo što su nam nedostaci, gdje je problem ljudstva, a gdje materijalno-tehničkih sredstava. Uložili smo u helikopterski servis pa se pokazalo da je to bila najbolja moguća investicija u ovom trenutku”, kazao je Novitović.
Izvor: Pogled.ba