Tijekom 2020. godine u Bosni i Hercegovini gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30 posto, pokazali su podaci koje je Transparency International u BiH objavio na interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije.
Kako su naveli u priopćenju, ionako porazna statistika borbe protiv korupcije dodatno je pogoršana u godini pandemije, a procesuirali su se uglavnom sitni slučajevi korupcije.
To ilustrira, navode, podatak da je čak 66,6 posto presuda za korupciju završilo uvjetnom kaznom, sudilo se nižerangiranim službenicima u javnom i privatnom sektoru, a najveće korupcijske afere ponovo su ostale neprocesuirane.
Također, zabrinjava i to da se pokretanje istraga i “formiranje predmeta” u tužiteljstvima sve češće koristi kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika.
U cijelom tužilačkom sustavu samo je Tužiteljstvo BiH povećalo broj podignutih optužnica i dobivenih presuda, što i nije bilo teško jer su 2019. godine imali samo četiri optužnice i jednu pravosnažnu presudu gdje je optuženi oslobođen.
U 2020. podigli su 11 optužnica, a po njihovim predmetima donesene su samo četiri pravomoćne presude od kojih su u tri izrečene kazne zatvora. Po onome što su objavili u javnosti, najzvučnije su dvije presude carinicima koji su primali mito na Graničnom prijelazu Gradiška i osuđeni na po godinu dana zatvora.
I ostala tužiteljstva u najvećoj mjeri popravljaju ovu poraznu statistiku procesuiranjem sitne ili srednje korupcije, pa je tako Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organiziranog i najtežih oblika gospodarskog kriminala u Republici Srpskoj koje bi trebalo procesuirati najkrupnije slučajeve korupcije, prošle godine podiglo samo šest optužnica.
Po onome što su objavili na web stranici jedna se odnosi na profesora privatnog fakulteta koji je primao mito, a jedna na inspektore Porezne uprave Republike Srpske koji su optuženi za isto krivično djelo, priopćeno je iz Transparency Internationala u BiH.
Županijska tužiteljstva smanjila su broj podignutih optužnica za više od 50 posto, a po onome što su priopćavali javnosti dobar dio njih odnosi se na krivična djela korupcije u privatnom sektoru.
Od ukupno dvije podignute optužnice Županijskog tužiteljstva Srednjobosanske županije jedna se odnosi na bankarsku službenicu, a druga na analitičara mikro-kreditne organizacije.
Bankarske službenice dva puta optužilo je i Županijsko tužiteljstvo Sarajevske županije, a i ostale optužnice o kojima je javnost obaviještena odnose se u najvećoj mjeri na manje slučajeve korupcije.
Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića i njegovih suradnika u slučaju Respiratori, a ponovo je optužen i bivši premijer Unsko-sanske županije Hamdija Lipovača zbog plaćanja stranačkog računa od 5.000 KM javnim novcem.
Iz Transparencyja napominju da zbog sveukupnog stanja sve više pada i povjerenje građana u rad pravosudnih institucija, a od 2016. godine konstantno se smanjuje i broj podnesenih krivičnih prijava.
S druge strane, konstantno se povećava broj prijava koje su riješene donošenjem naredbe o neprovođenju istrage, a taj postotak povećan je prošle godine na 60,1 posto, što je najviše u posljednje četiri godine.
– Ono što posebno zabrinjava je činjenica da više od polovine krivičnih prijava završi naredbom o neprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna suradnja između agencija za provođenje zakona i tužiteljstva – priopćeno je.
Treba istaći i da se previše dugo čeka na tužilačke odluke u slučajevima kada građani ili organizacije civilnog društva podnose krivične prijave. Kod pokrenutih istraga i dalje ostaje visok udio onih koje na kraju budu obustavljene.
Taj postotak prošle godine u Republici Srpskoj bio je drastično veći nego u drugim tužiteljskim sustavima jer je od 77 pokrenutih istraga 47 (61 posto) riješeno donošenjem naredbe o obustavi istrage, priopćeno je iz Transparency Internationala u BiH.
Izvor: Transparency International u BiH