Prvi korak u brizi o zdravlju je kvalitetna prehrana, međutim s dijetnom kulturom koja nas okružuje mnogi od nas ni ne znaju koje namirnice jesti, a koje izbjegavati. Nutricionistica Vedrana Dučkić te osnivačica nutricionističkog savjetovališta Nu3vex otkrila je za Živim.hr pet namirnica koje nikad ne jede.
– Zdraviji i kvalitetniji život počinje brigom o zdravlju i zdravijim načinom prehrane. U moru raznih industrijskih proizvoda nezdravog pa i štetnog djelovanja na zdravlje izdvojila sam pet namirnica koje kao nutricionist nastojim ne konzumirati – rekla je Vedrana Dučković.
ČIPS OD KRUMPIRA
– Mnogima omiljene grickalice, a posebno čips od krumpira koji bi među prvima dodala na “crnu listu”. Jednostavni ugljikohidrati visokog glikemijskog indeksa pa još tretirani u biljnim uljima pri visokoj temperaturi prženja pravi su recept za unos ne samo velike količine kalorija već i štetnih, potencijalno prokancerogenih spojeva – objasnila je Dučkić.
Ne treba zaboraviti ni veliku količinu soli, a time i natrija koju ovakvi proizvodi sadrže. Samo 100 grama čipsa od krumpira obično sadrži oko 550 kcal, visok udio masnoća i ugljikohidrata, nizak udio proteina i 1-2 grama soli. Uz to ima malo vitamina i minerala, a pojačivači okusa, arome i drugi aditivi dodatno bi nas trebali odgovoriti od konzumacije ovakvih proizvoda, navodi nutricionistica.
Očekivane posljedice konzumacije ove vrste proizvoda su povećanje tjelesne mase, a negativan utjecaj mogu svakako imati i na krvni tlak radi visokog sadržaja natrija, na povećanje triglicerida, LDL kolesterola, što su negativne posljedice za srce i kardiovaskularni sustav i dr.
– Iako će mnogi reći da to nije isto, potrebi za grickanjem danas se može doskočiti uz razne alternative zdravijih grickalica iz bio trgovina, a jedna od njih je i čips od jabuke – istaknula je Dučkić.
KRAFNE I SLIČNI PROIZVODI S KVASCEM I RAFINIRANIM PŠENIČNIM BRAŠNOM
– “Slatke i masne” i malo je toga potrebno dodati kada želimo izbjeći debljanje i predispoziciju za razvoj bolesti kao što su pretilost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i dr. Znamo li način pripreme i nutritivni sastav krafne možemo je opisati kao energetsku bombu praznih kalorija – pojašnjava Dučkić.
Ovisno o punjenju, krafne imaju 330 kcal na 100 g proizvoda, sadrže puno masnoća od kojih je u prosjeku pet grama zasićenih masnih kiselina i jedan gram soli.
– Zbog visokog udjela jednostavnih ugljikohidrata, od kojih je 15 i više grama šećera na 100 grama proizvoda, ima izuzetno visok glikemijski indeks te brzo povisuje nivo glukoze u krvi. Posljedica ovakvog djelovanja je brže nakupljanje neželjenih kilograma, veća iscrpljenost i umor, kao i neprekidna želja za slatkom hranom – rekla je nutricionistica.
INDUSTRIJSKI SUHOMESNATI PROIZVODI
Porijeklo mesa, zdravlje životinja, način njihovog uzgoja, ishrana, tretiranje antibioticima ili hormonima tema su o kojoj bi se jako puno moglo pisati i raspravljati.
– Kakvo je meso životinje i koji se dijelovi mesa koriste u samoj proizvodnji često su nam nepoznanica čak i kada na deklaraciji pročitamo što sve proizvod sadrži. Ovo su često masni i slani proizvodi kojima se radi produljenja trajnosti, čuvanja mikrobiološke ispravnosti i organoleptičkih svojstava dodaju razni aditivi. Jedan od većih neprijatelja zdravlju svakako je natrijev nitrit čija je svrha u suhomesnatim proizvodima između ostalog sačuvati privlačnu crvenu boju. Problem je što u organizmu dolazi do stvaranja nitrata i reakcije s aminima te nastanka nitrozamina koji imaju mutagena svojstva i mogu djelovati prokancerogeno – istaknula je Dučkić.
Ovo su ujedno proizvodi visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Preporuka je suhomesnate proizvode konzumirati vrlo umjereno kada nam to dozvoljava zdravstveno stanje i kada god je to moguće preporuka je birati domaće proizvode i meso poznatog porijekla, pojašnjava nutricionistica.
POHANO MESO, POHANA RIBA I DRUGI POHANI PROIZVODI
Pohane namirnice mnogima su omiljeno jelo i neizostavan dio nedjeljnog ručka. No, nutricionisti ovakav način pripreme izbjegavaju u najširem luku. Ulje, masnoća i primjena visokih temperatura već su navedeni kod pripreme čipsa ili krafne, međutim kod pohanja se koriste i drugi nezdravi oblici pripreme.
– I u ovom slučaju radi se o vrlo kaloričnom proizvodu punom masnoća koje će prilikom pripreme upiti smjesa za pohanje od bijelog brašna, krušnih mrvica i jaja. Meso u kombinaciji s jednostavnom ugljikohidratnom smjesom bit će dobar recept za nakupljanje suvišnih kilograma, i to na vrlo nezdrav način – navodi Dučković.
Kako biste i dalje mogli uživati u pohanom mesu, nutricionistica nudi rješenje odabirom brašna punog zrna uz dodatak sjemenki poput sezama, zobi, lana i slično te korištenje posuđa koje dozvoljava pripremu bez prženje u ulju.
SLATKI GAZIRANI SOKOVI
– Općenito govoreći slatki sokovi su visoko na listi nepoželjnih, a kada su dodatno gazirani govorimo o pravim neprijateljima zdravlja. Kalorični, visokog glikemijskog indeksa, puni umjetnih aroma ili umjetnih zaslađivača jer su tobože niskokalorični, ovi sokovi nemaju baš ništa zbog čega bi im tražila pozitivnu stanu. Želimo li čuvati zdravlje, želudac, zube, zglobove, kosti, izbjeći prekomjeran unos taurina, kofeina, osobito kod djece, zaslužuju veliko ne u zdravom načinu života – objasnila je Dučkić.
Što treba izbjegavati kod odabira namirnica?
– Kako biste sačuvali zdravlje vrlo je važno unositi što više svježih, raznolikih, neprerađenih, sirovih namirnica poput sezonskog voća i povrća, grahorica i mahunarki, orašastih plodova i sjemenki bogatih antioksidansima, vitaminima, mineralima i elementima u tragovima. Konzumacijom neprerađenih namirnica i svježe pripremljene domaće hrane dajemo zdravlju šansu. S druge strane kada kupujemo gotovu hranu i prerađene, visokorafinirane proizvode potrebno je čitati deklaracije – rekla Dučkić.
Napomine kako je važno izbjegavati namirnice koje sadrže visoki postotak soli, trans-masne kiseline i hidrogenizirana biljna ulja, visok udio zasićenih masnih kiselina i kolesterola, a prije svega treba izbjegavati namirnice koje su bogate pojačivačima okusa, umjetnim bojilima i aromama. Također, kaže nam Dučkić, treba izbjegavati namirnice koje imaju malu nutritivnu i visoku energetsku vrijednost koja potječe od jednostavnih ugljikohidrata i raznih masnoća, a ne sadrže dovoljan udio vitamina niti minerala.
– Zakon regulira uporabu i dozvoljenu količinu svakog pojedinog aditiva koji se dodaje hrani, treba biti odobren unutar Europske unije te mu se dodjeljuje E broj. Dobra informiranost potrošača od iznimne je važnosti, a razni strahovi vezani uz uporabu pojedinih aditiva proizlaze iz nedovoljnog poznavanja istih i neinformiranosti općenito. Ipak pojedini aditivi iako odobreni i u propisanim količinama mogu kod osjetljivijih ljudi izazvati primjerice intolerancije ili alergijske reakcije ili dodatno negativno utjecati na zdravstveno stanje kod određenih bolesti i stanja – navodi Dučkić.
Neki od najštetnijih zagađivača koji se mogu pronaći u hrani su, kaže, teški metali poput kadmija i olova. Oni su vrlo opasni za jetru, bubrege, kosti, živčani sustav, mišiće, a posljedica su uglavnom industrijskog onečišćenja. Također se, ističe nutricionistica, može pronaći živa i arsen često u ribi i školjkašima iz onečišćenih mora.
– Iako se koriste radi produljenja trajnosti i suzbijanja rasta mikroorganizama, u većim količinama zbog česte konzumacije proizvoda bogatih tim aditivima štetno na ljudsko zdravlje mogu djelovati nitriti i nitrati, sumporni dioksid i sulfiti, benzojeva kiselina i benzoati. Pojačivač okusa mononatrijev glutamat kojeg nalazimo u recimo gotovim jelima, umacima i juhama može izazvati određeno nepodnošenje. Već spomenute trans masti i hidrogenizirana biljna ulja, palmino ulje kao i visok udio šećera štetni su sastojci mnogih konditorskih proizvoda pa ih je potrebno izbjegavati želimo li ostati zdravi – zaključila je Dučkić za Živim.hr.
PIŠE PSD