Jesu li nakon izborne nedjelje Nijemci izabrali ono što su najavljivali u anketama želimo stabilnost i kontinuitet, ali prije svega promjene nakon kancelarke Angele Merkel? Što su odnosno koga su izabrali Nijemci objasnio je HTV-ov novinar Dragan Nikolić javivši se iz Berlina u emisiju Studio 4.
Na pitanje ima li nakon ovih izbora Berlin gradonačelnicu, rekao je da nema još službenih rezultata.
– Ne trčimo pred rudo. Ono što je sasvim sigurnoj je da Njemačka skreće ulijevo i naprosto je fascinantno kako je taj Olaf Scholz, kojeg su mnogi portretirali kao jednog pragmatičnog, robotiziranog tehnokrata, uspio jednu gubitničku stranku vratiti na pobjedničku poziciju. Socijaldemokrati su u 3 mjeseca uspjeli osvojiti 10 posto nove potpore birača. Prema posljednjim informacijama iz DIP-a Socijaldemokrati osvajaju 25,7 posto glasova, što je za 53 mjesta bolji rezultat nego na prošlim izborima, rekao je.
– To je povijesni potop demokršćana koji su sada na 24,1 posto glasova. I to je 50 mandata manje u Bundestagu nego prije 4 godine. Isto tako Zeleni, s 14,8 trenutnim rezultatom, osvajaju 50 mjesta više. To je povijesni uspjeh za Zelenu opciju iako ostaje žal njihovih pristaša. Prisjetimo se, na ljeto su bili prvi, govorilo se i o Annaleni Baerbock, čelnici Zelenih, kao o novoj kancelarki. Liberali su zasad na 11,5 posto. Stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku 10,3 posto, nešto slabije na nacionalnoj razini nego prije 4 godine, ali ostaju jaki u svojim tradicionalnim uporištima. Krajnja ljevica Die Linke zasad ne prelazi izborni prag. Od 5 posto 4,9 posto, ali osvaja izravnih 39 mandata jer, podsjetimo, Nijemci su jučer davali 2 glasa. Za preferiranog kandidata ili kandidatkinju – to je izravan ulaz u Bundestag ili za stranačke liste na osnovu kojih se onda stvara slika parlamentarna ovdje u donjem domu njemačkog parlamenta. Izlaznost je prema posljednjim podacima bila 76,6 posto. To je skoro, kao u dlaku isto kao prije 4 godine, istaknuo je.
Jučer su se u Berlinu u 18 sati službeno zatvorila birališta. Zbog velikih redova, ali i povremenih nedostataka glasačkih listića, još oko 2 sata se glasalo. I socijaldemokratski i demokršćanski kandidat za kancelara još jučer su u prvim govorima, nakon objave izlaznih anketa, najavili kako oni žele formirati koalicijsku vladu. Scholz je rekao: poruka je jasna, imamo mandat za to da povedemo Njemačku u 21. stoljeće. Stvorit ćemo kvalitetnu tehnokratsku Vladu. Laschet i dalje, bez obzira na taj potop i podbačaj, nikad gori u povijesti CDU-a, tvrdi da nije bitno tko je osvojio najveći broj glasova, tko je relativni pobjednik, već je bitno tko će okupiti parlamentarnu većinu. Ako Scholzu to uspije, on će biti 4. socijaldemokratski kancelar. Već su ga imali 1972., 1998. i 2002., ali isto tako ako socijaldemokrati osvoje najveći broj glasova, a ne budu imali kancelara na čelu, sada je već izvjesno tročlane koalicijske vlade, ni to neće biti novost u njemačkoj političkoj praksi jer sada statistika kaže, a analitičari stavljaju u analizama – još 1969. kandidat kancelarski CDU-a dobio telefonski poziv od američkog predsjednika Nixona, nakon što je kandidat CDU-a osvojio gotovo 50 posto glasova, a onda je u konačnici vladu stvorio socijaldemokrat Willy Brandt. Isto tako i Helmut Kohl 1976. je s CDU-om bio najbolji, gledan kao relativni pobjednik, ali u konačnici su vladu napravili socijaldemokrati i liberali na čelu s Helmutom Schmidtom, zaključio je.
Izvor:hrt.hr