Do zaposlenja u Republici Srpskoj najbrže dolaze profesori matematike i fizike, informatike, diplomirani farmaceuti, liječnici, te inženjeri elektrotehnike, koji na zaposlenje čekaju prosječno do godinu dana kada je u pitanju visoka stručna sprema.
U Zavodu za zapošljavanje RS dodaju da posao duže čekaju radnici prirodnih znanosti: zemljopisa, profesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja, diplomirani žurnalisti, odnosno novinari.
“Prosječna dužina čekanja na zaposlenje na evidenciji nezaposlenih osoba zavisi prije svega od stupnja stručne spreme, zanimanja koje osoba ima, dodatnih znanja i sposobnosti koje posjeduje, pokretljivosti van mjesta prebivališta, koliko je aktivno u traženju posla, od broja iskazanih potreba u tom zanimanju, kao i od broja nezaposlenih osoba evidentiranih u tom zanimanju”, kazali su iz Zavoda za Nezavisne.
Dodaju da je na evidenciji nezaposlenih zaključno sa devetim mjesecom ove godine evidentirano ukupno 72.240 osoba, što je za 12.968 ili 15,2 posto manje u odnosu na isti period lani kada je bilo evidentirano 85.208 nezaposlenih osoba.
“Od ukupnog broja evidentiranih lica u spomenutom periodu 512 je mastera, 53 magistra, te 25 doktora znanosti”, kazali su u Zavodu.
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banja Luci (PMF), kazao je da matematičari, informatičari i fizičari najbrže dolaze do posla jer su najpotrebniji tržištu rada.
“S druge strane, činjenica je da su ranijih godina studenti manje upisivali studijske programe matematiku i informatiku”, kazao je Trbić i dodao da su to dva ključna razloga što ovaj kadar najbrže dolazi do posla.
Ističe da je razlog dužeg čekanja na posao profesorima zemljopisa, ali i novinarima taj što se ranije dosta studenata upisivalo u te smjerove, a nema tolike potrebe na tržištu rada za ovaj kadar.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rekao je da među visokoobrazovanim kadrovima najbrže dobiju posao oni koji najviše i uče.
“Upisna politika na fakultetima naškodila je onim ljudima koje su pohađali određene fakultete, jer se nakon završetka školovanja ne mogu zaposliti s tim zanimanjem. Ono što je bitno jeste da se pod hitno mora desiti reorganizacija smjerova na fakultetima”, kazao je Aćić.
Kako je rekao, i dalje postoji veliki broj učenika koji žele studirati društvene smjerove jer, kako kaže, nemaju informaciju koliko godina nakon završetka školovanja moraju čekati zaposlenje.
O situaciji na tržištu rada računa nije vodila ni Gorana Popović, profesorica zemljopisa, koja kaže da joj se to sada obija o glavu.
“Posao tražim već nekoliko godina. Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu birati, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima. S ove točke gledišta danas bih radila bilo kakav častan posao”, tvrdi ona.
Izvor:nezavisne.com