Kiša bi mogla zamijeniti snježne oborine na Arktiku desetljećima prije nego što se mislilo, pokazala je studija objavljena u utorak, u kojoj se upozorava na to da bi promjena uzrokovana globalnim zagrijavanjem mogla imati posljedice i izvan te regije.
Arktik se zagrijava mnogo brže od ostatka planeta, topi se morski led, što povećava količinu vlage u zrak, a to će vjerojatno povećati količinu oborina.
Uspoređujući najnovije projekcije s prethodnim klimatskim modelima, studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Communications procjenjuje da će se prelazak s oborina u kojima prevladava snijeg na one u kojima dominira kiša dogoditi “jedno ili dva desetljeća ranije”.
– Promjene će biti ozbiljnije i dogodit će se mnogo ranije nego što je predviđeno i tako će imati velike implikacije na život na Arktiku i izvan njega, rekla je za AFP glavna autorica studije Michelle McCrystall.
– Ujesen, kada se i zbivaju najveće promjene, središnji Arktik može prijeći sa snježnih oborina na kišu oko 2070. godine, prema najnovijem nizu modela, u usporedbi s 2090. u prethodnom modelu, dodala je McCrystall, znanstvenica s kanadskog sveučilišta Manitoba.
Sve ovisi o stupnju globalnog zagrijavanja
Uz trenutačni tempo zagrijavanja kiša bi mogla prevladati nad snijegom na Arktiku prije kraja stoljeća, navodi se u studiji. Prema njoj, uz ograničavanje zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva, što je najambiciozniji cilj Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., na Arktiku bi i dalje dominirao snijeg.
Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddard instituta za svemirske studije, rekao je kako rezultati studije impliciraju da se najgore posljedice mogu izbjeći ako zemlje ispune svoje namjere da smanje emisije stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom.
No Schmidt je dodao kako smatra da studija ne dokazuje da će promjena doći prije nego što se očekivalo.
Kad god nastupi, prelazak sa snijega na kišu vjerojatno će imati velike učinke na arktički ekosustav i šire.
Više kiše, uz postojeći snježni pokrivač, moglo bi rezultirati povećanjem površinskog leda koji bi onemogućio sobovima da traže hranu. Manje snježnog pokrivača značilo bi da će Arktik izgubiti dio svoje sposobnosti odbijanja sunčeve topline i svjetlosti od Zemljine površine i to bi pridonijelo zagrijavanju.
Izvor:hrt.hr