Potresi, s čijim se posljedicama teško nosimo, pokazali su i koliko su nam potrebni građevinski i geodetski stručnjaci te arhitekti. Ohrabruje to što na fakultetima na kojima se školuju, sve više studenata bira diplomske radove vezane uz sanaciju i idejna rješenja nakon potresa. 

Građevinski, Arhitektonski i Geodetski fakultet ne samo što dijele adresu, oni vrlo često i znanstveno i poslovno djeluju interdisciplinarno. Kažu, priroda posla često nas spoji. A potres je vezu i učvrstio.

– Konkretno, ove godine imamo 83 diplomska rada, od toga 14 konkretno je povezano s potresom u Petrinji ili Zagrebu, ističe Mateo Gašparović, Geodetski fakultet Zagreb.

Na Arhitekturi su radovi s temom potresa najčešće vezani uz kolegij, Nosive konstrukcije.

– Mi smo u dijelu radionica i studija dosta prilagodili program, pa su se studenti bavili obiteljskim kućama u Markuševcu, revitalizacijom Donjeg grada, ističe Josip Galić, Arhitektonski fakultet Zagreb.

I na kolegiju Građevna statika na Građevinskom fakultetu zadaci su prilagođeni.

– Kroz predmet na 5 semestru, seminarskim radovima nastojim da svatko prođe svoju kuću, stan u kojoj stanuje za točno njegovo potresno opterećenje i da nađu tlocrt svoje kuće i vide koliko im je sigurna kuća u kojoj stanuju, govori Mladen Meštrović, Građevinski fakultet Zagreb.

– Predvidjeti hazarde je nemoguće, ali ono što mi možemo i što je glavna uloga geodeta je dokumentirati što je točnije moguće stvarno stanje na terenu, ističe Gašparović.

Digitalni ortofoto je 2D prezentacija stanja na terenu, što je nešto poput pogleda odozgo.

Taj pogled odozgo itekako pomaže, mogu se vidjeti sva oštećenja. Svi su oni stalno na terenu, pružaju svoje znanje, ali za onaj drugi dio – obnovu, treba i političke volje i novca.

Priča s obnovom neće završiti. Uvijek će se i nakon 10 godina naći kuća koja još nije obnovljena, naglašava Meštrović.

Možda su upravo geodeti, građevinari i arhitekti koji će uskoro diplomirati uz stručno vodstvo mentora ključ rješenja za sigurnije kuće i stanove.

Izvor:hrt.hr