Što se podvaljuje Hrvatima? Tko je osovina zla i od čega zlo počinje? Slijedi li treći? Na ova, ali i ostala pitanja, za Mrežu Federalne televizije odgovarao je Širokobriježanin Vladimir Šoljić, bivši predsjednik Federacije BiH i ministar obrane Herceg-Bosne.
Kaže da je o Herceg-Bosni napravljena jedna potpuno kriva, lažna i ružna slika.
Tu percepciju kod bošnjačke javnosti je sada teško mijenjati. Herceg-Bosna je napravljena u ratu, a poslije rata je napravljena druga varijanta Herceg-Bosne da bi ostvarili svoja prava. Mislim da se u bošnjačkoj javnosti stvorila jedna klima ocrnjivanja, sotoniziranja, samo da bi se onemogućilo Hrvate u ratu da se brane, a u miru da traže prava.
Ističe da ne želi razgovarati ni o kakvim sudovima.
Herceg-Bosna je projekt koji je bio u ratu uspješan projekt. Tamo gdje nije bilo Herceg-Bosne nema Hrvata.
Navodi da Haaški sud sudi pojedincima, a ne državama i pokrajinama.
Projekt Herceg-Bosne nije osuđen.
Hrvati su protjerani s područja gdje nije bilo Herceg-Bosne. Njih nitko ne treba vraćati. Onaj tko ima vlast stvara ambijent da se ljudi vrate. Valjda svatko voli svojoj kući ići, ne treba ga nitko tjerati.
Te teorije da nismo dovoljno uradili se nama inputiraju.
Hrvati se ne osjećaju ugodno tamo gdje nije bilo Herceg-Bosne. Svaki narod treba stvarati ambijent da se drugi narodi vraćaju na taj prostor. Ja vas uvjeravam da se najviše naroda vraćalo na prostor gdje su Hrvati. Zapadni Mostar je jedini pravi multietnički grad u BiH. Najbolje se ljudi vraćaju tamo gdje su Hrvati. Više se vratilo Srba u Glamoč, Grahovo i Drvar nego Hrvata recimo u RS, kazao je Šoljić za FTV.
Normalan čovjek bira tko će ga predstavljati
Šoljić kaže da treba gledati kakva prava imaju Srbi, te je li im ugodnije u Mostaru ili u Sarajevu.
Više je Srba u Mostaru nego u Sarajevu. Hrvatima je ugodnije u Mostaru. Smiješno je da hrvatski političari ne čine dobro Hrvatima. Zašto onda Hrvati glasaju za njih? Narod koji glasa u svoje predstavnike u njih vjeruje.
Na pitanje što je hrvatska politika donijela dobro Hrvatima u BiH kaže da su hrvatske općine u BiH razvijenije nego prije rata.
Kaže da je za njega Izborni zakon BiH temelj da ljudi ostvare i kolektivna i individualna prava.
Normalan čovjek bira tko će ga predstavljati. Onaj tko nije normalan njemu odrede, neka institucija mu odredi tko će ga predstavljati. Mi nismo debili. Treba naći model da Hrvati biraju svoje predstavnike. Je li normalnije da nam Bošnjaci izaberu predstavnika ili da ga mi izaberemo sami sebi? Nemam ništa protiv građana. Mi tražimo samo da budemo u istoj poziciji. Bošnjacima nitko ne može izabrati predstavnika, a Hrvatima može. Je li to normalno?
Ističe da je minimum ispod kojeg Hrvati neće ići to da mogu birati svoje predstavnike.
Ustav je definirao da budemo u Predsjedništvu i Domu naroda i da mi izaberemo svoje predstavnike. Mi nećemo birati predstavnike tamo gdje to nije predviđeno.
Nebitno mi je što je Milanović rekao
O činjenici da se Hrvatska svako malo miješa u unutarnje odnose BiH pita koja je institucija službeno rekla da se Hrvatska miješa.
To je bezvrijedno u odnosu na to imamo li mi pravo izabrati svoje predstavnike ili nemamo. To što je rekao Milanović u jednom formalnom ili neformalnom razgovoru, meni je to nebitno. Bitno mi je mogu li ja izabrati svoje predstavnike tamo gdje mi je Ustav dozvolio. Imaju li tri naroda u BiH istu viziju? Kako će imati kad jedan narod hoće biti dominantan, drugi neće to prihvatiti pa mu treba pola države, a nama treba ravnopravnost i mi smo kao krivi što je tražimo. Hrvatima samo to treba, ravnopravnost. Ne tražimo ništa što nemaju Srbi i Bošnjaci.
Soljić za entitetsku teleiviziju ističe da izmjene Izbornog zakona ne traži Dragan Čović nego hrvatski narod.
Ako Bošnjaci prihvaćaju nas kao ravnopravan narod i ako nam ne osporavaju prava da možemo birati svoje predstavnike, isto kao što mogu oni, onda je to tehničko pitanje. Nije problem naći model kako se to radi. Sve se traži da se Hrvatima produži rok za ostvarenje svojih prava. Ako se hoće da Hrvati imaju prava pa da zajedno gradimo državu, to je jedan modus koji je poželjan, a drugi nepoželjan je da Hrvatima netko odabere tko će ih predstavljati.
Ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona smatra da je besmisleno ići u izbore koje si unaprijed izgubio.
Bojkot izbora od strane Hrvata je jedna od mogućnosti, ali sama ona ne znači ništa. Treba naći učinkovitiji način kao što su Hrvati našli kad je trebalo.
Zla neće biti, vrijeme ratova je prošlo
Ističe da BiH vidi kao građansku, kao Švicarsku ili Belgiju, a ne kao Jugoslaviju.
Treći entitet je floskula koja se Hrvatima stalno prodaje. Tko kaže da je Herceg Bosna jednonacionalni entitet? Kad je to netko od Hrvata rekao? To je floskula, podvala. Kako se Mostar naziva stolni grad, a u njemu toliko živi Srba i Hrvata? Tko ih tjera odavde? Nitko. Hrvati to uopće ne smatraju nekom vrstom svojih kolektivnih prava, da druge istjeraju odatle. To je smiješno. Ja sam za model koji Hrvatima osigurava prava kao i druga dva naroda. Jedan od modela je treći entitet. Doći u situaciju da se osobe kojima njihovi narodi daju najveću podršku smatraju rušiteljima države, osovinom zla, što ćemo razgovarati. Ako vi osobu kojoj Hrvati daju najviše glasova smatrate neprijateljem BiH, gdje ćemo onda naći.
Kaže da je BiH lijepa zemlja i da je dužnost onih koji je vode da nađu rješenje za probleme.
Valjda je interes i Srba i Hrvata i Bošnjaka da u BiH bude dobro. Što bi Srbima bilo u interesu da u BiH bude loše? Ja to ne mogu shvatiti.
Model Izbornog zakona je da budemo ravnopravni, a tehničko pitanje kako se to radi. Kako ćemo biti ravnopravni u RS-u, 10 posto nas ostalo. Da nam sva prava daju od toga više nema ništa. Nama se prava osporavaju ovdje gdje nas ima, a tamo gdje nas nema što će nam prava. Zla neće biti, vrijeme ratova je prošlo, kao i vrijeme dominacije jednog naroda nad drugim.
Izvor: Jabuka.tv