Generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) prof. dr. Sebija Izetbegović izjavila je da je “stanje kritično” kada je riječ o trenutnoj epidemiološkoj situaciji i stanju na KCUS-u. 

– Upravo smo izašli iz Posebnog respiratornog centra. Sinoć smo bili do ponoći, vršili razmještaj i pokušavali premještati lakše bolesnike. Sve je popunjeno bolesnicima. Čitava zgrada stare kirurgije je za covid-19 – izjavila je Izetbegović medijima.

Navela je da su Podhrastovi popunjeni, napominjući da skoro godinu dana rade sve što mogu, gotovo sami, te da je osoblje iscrpljeno.

 – Težak je psihički pritisak biti među ovako teškim bolesnicima. Mi radimo i radit ćemo i dalje sve što možemo da spasimo što više života, ali je zaista kritično i teško stanje. Sve je više oboljelih uposlenika. Kisik se troši u velikim količinama. Upravo sam obaviještena da će biti problema u opskrbi. U strahu sam što će biti sutra i hoćemo li ga imati dovoljno – dodala je Izetbegović.

Prema njenim riječima, Krizni stožer SŽ morao je predvidjeti ovu situaciju prema rastu broja zaraženih i opskrbiti dodatne izolatorije i prostore za oboljele. Izetbegović je apelirala na sve odgovorne da se odmah uključe u rješavanje problema smještanja novih oboljelih, kao i da se osigura KCUS-u potrebna količina kisika.

– Životi svih hospitaliziranih zavise od toga. Još uvijek imamo dovoljno lijekova i zaštitne opreme ali se troši u ogromnim količinama. Molim građane da pomognu, da poštuju propisane mjere. Sada je već ogroman broj zaraženih i bolesnih, ali da spasimo što možemo. Zaustaviti dalje širenje zaraze možemo samo zajedno. Molim vas mislite na one koje volite, na prijatelje i svoju rodbinu, svi su potencijalni bolesnici – navela je Izetbegović.

Izvor:pogled.ba

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini potpuno je zapostavljena. Ekonomisti upozoravaju da ogroman deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, kada je u pitanju prehrambena industrija, vodi u dužničko ropstvo.

Ekonomista Aleksa Milojević ističe da BiH ima mogućnost da proizvede pet puta više hrane nego što trenutno proizvodi.

– BiH ima mogućnost da proizvede pet puta više hrane nego što trenutno proizvodi. Međutim, uvoz je skoro isto toliko puta veći od izvoza, a platni deficit je najveći upravo na uvozu hrane – kaže Milojević za BN.

Upozorio je da živimo u riziku da bi neki mali potres na svjetskom tržištu hrane doveo do masovne gladi stanovništva.

– Mi ne zadovoljavamo ni polovinu svojih potreba u hrani. Nemamo robne rezerve, niti imamo vlastitu proizvodnju, tako da živimo u ogromnom riziku da bi neki mali potres na svjetskom tržištu hrane doveo do masovne gladi stanovništva. Ono što je najgore je to da uvozimo čak i žive životinje, žitarice…

Dakle, pored prehrambenih proizvoda uvozimo i najniže razine proizvodnje u poljoprivrednoj proizvodnji. To je dokaz potpune nerazvijenosti poljoprivredne proizvodnje kod nas, kao i potpunog nemara vlade za sudbinu ovog naroda – kaže on.

Milojević ističe da je prva briga svake odgovorne vlade da osigura zdravu hranu za svoje građane, a da to kod nas, kaže, nije slučaj.

– Ono što je posebno opasno jeste da naši građani zbog siromaštva kupuju genetski modificiranu hranu, jeftinu hranu iz uvoza koja je vrlo problematična sa zdravstvene strane. Mi se velikim dijelom trujemo tom jeftinom hranom – objašnjava Milojević.

On naglašava da je naša prehrambena industrija odavno uništena, a da bez razvijene prehrambene industrije nema ni razvijene poljoprivrede.

– Sva dobit je u prehrambenoj industruji. Poljoprivreda je uvijek gubitnik. Uvijek su te primarne djelatonosti gubitnici, samo je industrija djelatnost koja poizvodi viškove – naglašava Milojević. Ističe da deficit koji BiH upravo ima na hrani, zajedno sa dugovima iz kredita koji se nemilice uzimaju zemlju vodi u dužničko ropstvo iz kojeg će kaže teško izaći.

Milojević objašnjava povezanost izvoza i visoke tehnologije, kazavši da bi masovnim izvozom mogli osigurati devize za uvoz viskotehnoloških proizvoda iz razvijenih zemalja.

– Mi smo mala zemlja i visoke tehnologije pripadaju velikim zemljama, njih nismo u stanju da ostvarujemo. Sa onim što nam je Bog dao, kada bi se orjentirali na proizvodnju hrane i masovan izvoz, mogli bismo da osiguramo devize za uvoz viskotehnoloških proizvoda iz razvijenih zemalja. Upravo to je put našeg razvoja. Kako gledate na budućnost građana BiH više nije stvar toga jeste li optimista ili pesimista. Činjenica je da država tone sve dublje bez ključnih pretpostavki da se izvuče, jer vlast nema strateški pristup tome u kom pravcu zemlja treba da se razvija – zaključuje Milojević.

Izvor:pogled.ba