Cijepili smo preko 200,000 ljudi i to nažalost još uvijek ne može imati značajniji učinak na broj zaraženih, no već sada vidimo učinke na broju teško bolesnih ljudi, budući da prijemi u bolnice rastu puno sporije od broja zaraženih ljudi. To je izvrsna vijest, jer su upravo teško bolesni i preminuli ono što želimo izbjeći, dok samo širenje virusa nije problem ako nemamo teško bolesnih ljudi, rekao je Gordan Lauc, molekularni biolog i član Vladina Znanstvenog savjeta, za Odjel weba i multimedije HRT-a.

Lauc vjeruje da će se s dolaskom proljeća virus puno sporije širiti, čemu smo svjedočili prošle godine.

– Nažalost ovaj ožujak je dosta hladan tako da još uvijek ne vidimo blagotvorni učinak toplog vremena, no osobno vjerujem da on neće izostati, rekao je Lauc.

Ističe kako je sve više dokaza da se SARS-CoV-2 vrlo neučinkovito prenosi na otvorenom te stoga vjeruje da će dolaskom ljepših dana to odigrati važnu ulogu.

– Isto tako, s prestankom sezone grijanja više nećemo imati problem jako suhog zraka koji isušuje sluznice i olakšava virusima da prođu kroz našu mukoznu barijeru, kaže Lauc.


Nema dokaza da bi strože mjere zaustavile širenje virusa

U Hrvatskoj je broj novozaraženih koronavirusom porastao u odnosu na prošli tjedan za 46 posto, a među 12 umrlih u posljednja 24 sata je i 12-godišnja djevojčica. Incidencija je 222,7, najniža je u Istarskoj županiji, a najviša u Primorsko-goranskoj županiji. Mnogi rast novooboljelih povezuju s popuštanjem mjera, ali i slobodnijim ponašanjem građana. Budu li brojke i dalje rasle, strahuje se da bi za Uskrs moglo doći do novog zatvaranja. 

Lauc kaže kako nema nikakve dvojbe da je kontakt među ljudima ono što omogućava širenje virusa, no  tvrdi da se niti kod nas, a niti u svijetu  formalne mjere raznih zabrana nisu pokazale učinkovitima.

– Vidimo da je pred nekoliko tjedana najveći rast bio u Dubrovačko-neretvanskoj, no tamo već neko vrijeme vidimo da se broj slučajeva smanjuje. Nakon toga je najviše rasla Splitsko-dalmatinska, a zatim Primorsko-goranska. U istom periodu u gotovo cijeloj Slavoniji smo vidjeli smanjenje broja slučajeva. To je vrlo jasan dokaz da formalno nametnute mjere nisu odlučujući faktor u širenju epidemije, kaže molekularni biolog.

Tvrdi da su jedine učinkovite formalne mjere zabrane većih okupljanja i ograničavanje manjih okupljanja, što se može regulirati propisima. Nakon toga je, dodaje, jedini ključni parametar ponašanje ljudi, a tu pomaže samo edukacija.

– Primjerice veliko serološko istraživanje koje smo proveli pokazali smo da je u nekim tvrtkama bilo ispod 15% ljudi koji su razvili protutijela, a u nekim drugim i preko 50%. Svi oni su radili pod potpuno istim propisanim mjerama. Ne postoje nikakvi dokazi da bi uvođenje strožih mjera učinkovito usporilo širenje epidemije i mislim da bi bila velika pogreška uvoditi neke nove zabrane, smatra član Vladina Znanstvenog savjeta.

Bila bi pogreška obustaviti cijepljenje AstraZenecom

Medijski napisi o učinkovitosti AstraZenece na starijima od 65 godina i prijavljenim nuspojavama nakon cijepljenja, zbunili su građane. Iako Hrvatska nije poput nekih drugih članica EU-a obustavila cijepljenje AstraZenecom, sve više ljudi iz straha odbija to cjepivo.

Lauc napominje kako sva cjepiva nose određene rizike, ali da se nuspojave javljaju samo kod malog broja ljudi. Da rizik postoji, dodaje Lauc, već bismo vidjeli s obzirom na to da su u svijetu već milijuni ljudi cijepljeni različitim cjepivima.

– Nažalost određeni slučajevi teških nuspojava su se dogodili i vjerojatno će se dogoditi i u budućnosti. AstraZeneca je tu pod povećalom, no teške nuspojave se javljaju i kod drugih cjepiva. Ono što je tu važno je usporediti rizik od nuspojava cijepljenja s rizikom od razvoja teških oblika bolesti. Kod starijih od 65 godina tu nema nikakve dileme i živi virus je puno veći rizik od cjepiva. Kod mlađih osoba ta razlika nije toliko izražena, pa tu možda treba malo sačekati i bolje proučiti dostupne podatke, kaže Lauc.

Smatra da bi u Hrvatskoj, gdje se trenutno uglavnom cijepi samo najstarije i gdje raste broj zaraženih, bila velika pogreška obustaviti cijepljenje AstraZenecom.

–  Svaka osoba koja propusti cijepljenje izlaže se riziku da razvije teški oblik bolesti i to je nešto što doista trebamo izbjeći, zaključuje Lauc.

Izvor:hrt.hr