Sva odobrena cjepiva sigurna su i učinkovita protiv bolesti COVID-19 – poručuju iz hrvatske Vlade, a da ne bi samo ostalo na riječima – pokazali su to na vlastitom primjeru ili bolje rečeno vlastitoj ruci. U Banskim dvorima javno su se cijepili predsjednik Vlade, predsjednik Sabora i ministar zdravstva i to cjepivom AstraZeneca. No, što je s onima za koje cjepiva još uvijek nema, pokušala je u Stdiju 4 odgovoriti epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tatjana Nemeth Blažić.

– Posljednjih mjesec dana vidimo da broj novooboljelih kontinuirano raste. Tako da smo jučer imali oko 1000 novooboljelih i 22 preminule osobe. I to je u odnosu na prošli tjedan, porast od 40 posto. Tjedan prije toga bilo je za još 25 posto manje u odnosu na prošli tjedan. Više je razloga, kao i uvijek. Točno je da su se mjere popustile jer su neke djelatnosti otvorene. Povećana je mobilnost ljudi, zatim jedan zamor epidemijom – to je stručni pojam koji koristi i Svjetska zdravstvena organizacija. Imamo i ove nove sojeve koji se brže šire – također pridonose većem broju oboljelih jer je onda brži nastanak zaraze, istaknula je. 

Objasnila je zašto se misli da ima sve više mlađe populacije među zaraženima. 

– Za nove sojeve znamo da se brže šire, obuhvaćaju veći broj ljudi, među kojima su i mlađi ljudi. Također, velik postotak starije populacije je već cijepljen, istaknula je. 

– Od kraja prosinca, do kraja ožujka ukupno je u Hrvatsku pristiglo 482.000 doza sva tri cjepiva koja su dostupna u Hrvatskoj, od toga je 80 posto iskorišteno do sada. Cijepljeno je 80.000 osoba oba puta, za njih je cjepivo završeno, a oko 234.000 j e primilo prvo cjepivo. Ako to zbrojimo – to je gotovo 313.000 osoba koje su primile jednu ili dvije doze cjepiva, rekla je. 

– Mi smo naručili veće količine. Takva je količina i u drugim zemljama EU-a. Pa čak i na globalnoj razini. Proizvođači su isporučivali manje količine nego je bilo najavljeno. Prilagođavamo naš plan cijepljenja tome, dodala je. 

– Svako cjepivo od početka dolazi svojom dinamikom. Pfiezer stiže na tjednoj bazi, jedino što od početka dolazi manje nego je dogovoreno. Krajem tjedna očekujemo isporuku cjepiva Moderne i Astrazenece, rekla je.

AstraZeneca da ili ne?

– Od početka su dolazile informacije vezane uz to cjepivo koje su mogle zabrinuti ljude. No, važno je uvijek naglasiti da su svi lijekovi i sva cjepiva, tako i ova tri, sigurna i učinkovita za primjenu kod ljudi. Ne bi se preporučivala i ne bi uopće bila u primjeni i ne bi se koristila da ima neki podatak da su štetna za zdravlje. I dalje su koristi veće od rizika zaraze Covidom 19. Za AstraZenecu je od početka bila informacija da je možda manje učinkovita od druga dva pa je to već poljuljalo povjerenje građana. Onda je nakon nekog vremena došla informacija o tom sigurnosnom signalu gdje su određeni ljudi koji su se cijepili imali poremećaj zgrušnjavanja, nastanka krvnih ugrušaka, vezano uz krvarenja i to se onda počelo intenzivno istraživati. I Europska i Svjetska agencija za lijekove počele su detaljno istraživati. Te istrage su i dalje u tijeku. I preliminarna i konačna istraga su pokazale da je korist puno veća od rizika. Iako postoji slučaj, vrlo rijetko, da dolazi do zgrušavanja pa je potrebno ljude informirati da na bilo koji simptom koji bi mogao ukazivati na takav poremećaj, da se jave liječniku. Na sreću to je vrlo rijedak događaj. Neke zemlje su ipak iz predostrožnosti zaustavile, dok ne istraže do kraja, naglasila je.

– Nema službene preporuke da bi za neke dijagnoze ili stanja bila dobra određena vrsta cjepiva. Međutim, uvijek treba osobu sagledati u cjelini. To svaki obiteljski liječnik može odlučiti, istaknula je. 

Dodala je da se razmatraju još neke nove vrste cjepiva. 

– Što duže traje infekcija među ljudima, oni se umnožavaju i veća je mogućnost da se razviju genetske izmjene tipova virusa. Rekla je i da postoji mogućnost da će se s vremenom moći cijepiti samo jedan put, naglasila je.

Rekla je i da je strategija cijepljenja u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja EU-a da se prvo cijepe osobe koje imaju mogućnost stvaranja teže kliničke slike. Starije osobe od 65 i oni s kroničnim bolestima koje im i inače oslabljuju organizam. 

Izvor:hrt.hr

error: Content is protected !!