U Federaciji danas gostovali su Faruk Dević, predsjednik Studentskog parlamenta UNSA i Kenan Velagić, predsjednikom Udruženja studenata Studentskog centra Sarajevo.

Velagić navodi da se u domovima poštuju epidemiološke mjere, zatvorene su sve prostorije za zajednička druženja, u restoranu se drži distanca, sobe su dvokrevetne i jednokrevetne, nema više trokrevetnih, a problem hrane je bila kap koja je prelila čašu, prenosi Federalna.ba.

“Problemi se vuku godinama. Postoji to neimenovanje Upravnog odbora, točnije odugovlačenje Upravnog odbora i samog direktora i 45 dana gdje mi apsolutno ne funkcioniramo. Problemi su sav smještaj, općenito. Mi taj smještaj plaćamo redovno, plaćamo ishranu. O ishrani se da komentirati mnogo, međutim taj smještaj je nešto što je dogovoreno prije dvije godine preko UNDP-a.”

Kaže da se ne može striktno naći krivac, ali je iza nas 20 godina neulaganja u Studentski centar.

“Uvjeti su katastrofalni. Kroz prozore puše. Možete imati grijanje kakvo hoćete, kroz prozore puše. Ustajete s bolovima, bolesni, prehlađeni. Wci su zahrđali. Možete se porezati i izgubiti život zbog gluposti. Kompletan vodovodni sustav je katastrofalan. Nemamo direktora, a jedini mogući potpisnik javnih nabavki je direktor. Dobavljači ne dovoze hranu. Imamo dva obroka i i za njih se borimo.”

Dević navodi da će Studentski parlament, kao krovno tijelo svih studenata UNSA, podržati svoje kolege koji žive u takvim neuvjetima. 

“Studentski parlament je i prije mnogo godina započeo sa svim svojim aktivnostima koje se tiču poboljšanja studentskog standarda. U suradnji s kolegama iz Studentskog centra osigurano je, kroz kredit EBRD-a, 3,2 milijuna KM koji služe za utopljavanje. To utopljavanje se odugovlači već dvije godine, a ne znamo koji je razlog tome. To je definitivno jedan od prioriteta jer su studenti bili dva sata na snijegu i ta dva sata je otprilike ekvivalent kako je to u sobama u studentskim domovima.”

Ističe da Studentski parlament potencira donošenje Zakona o studentskom standardu.

“Porazno je da u 2021. godini Sarajevska županija nema Zakon o studentskom standardu.”

Kaže i da očekuju konkretne korake nakon današnjih prosvjeda.

“Ovo je bio samo prosvjed upozorenja kojim se pokazuje da se studentski problemi moraju ozbiljnije shvatiti. Obećanja nadležnih uvijek ima, ali znate kako to ide, poslije velikih obećanja uvijek ima malo rada i akcije. Naš kontakt s nadležnim je veoma otežan zato što odgovor na jedan dopis čekamo i po mjesec dana. To definitivno nije prihvatljivo i zbog toga su se studenti danas i okupili. Osnivanje radnih tijela apsolutno ne spada ni pokakvo rješenje. Rješenje je poboljšanje uvjeta u studentskim domovima.”

O online nastavi u doba pandemije Velagić kaže: “Ova nastava ne može biti ekvivalent fizičkoj nastavi. Ovo je toliki gubitak za obrazovanje, koje svakako ide prema dnu, da se nikad neće moći nadoknaditi. Posebno brucoši koji dolaze u domove, tek oni neće vidjeti što je zapravo čar tog doma. Vjerojatno većina studenata može financijski sebi da osigura privatni smještaj ali veliki su gubici što se tiče društvenog života i nekog ličnog odrastanja, ne samo obrazovanja.”

Ističe da u svakoj sobi u domu ima priključen internet koji studenti sami plaćaju naknadno, pored cijene doma.

“I uređaji putem kojih pratimo nastavu su naši.”

“Mi smo specifična država po svemu, puno je apsurda. Ne moram uopće ići u region da vidim da su ljudi svjetlosnim godinama ispred nas. Pogledajte samo Studentski centar u Mostaru koji funkcionira savršeno, recimo. Najviše nam smeta nefunkcionalnost vlasti u našoj zemlji”, kaže Velagić.

Dević navodi da mu najviše smeta nedostatak motivacije, kultura čitanja, kultura dijaloga, kultura kritike, pozitivne kritike i prihvaćanja te kritike.

“Već su počele da se prave određene spekulacije kako su ovo politički prosvjedi samo zato što ljudi ne znaju prihvatiti kritiku. Ovo su studentski prosvjed. Studenti iskazuju svoje nezadovoljstvo organima koji su na vlasti. Mislim da je diskurs “Odlučio sam da ostanem u BiH” vrlo pogrešan i da se njim stvara priča da je nama pod moranjem da odemo i napustimo svoju državu, a ne da je neka logika da ostanemo i da se trudimo za napredak ove zemlje. Ja nikada nisam razmišljao o odlasku. sve ove stvari koje radimo radimo da bismo motivirali studente da ostanu tu.”

Izvor:ftv.ba