Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je neustavnim dio članka 109. Zakona o kaznenom postupku BiH koji govori da se tjelesni pregled, uzimanje uzoraka krvi ili druge liječničke radnje mogu obaviti bez pristanka osobe koja se pregleda.

Praktično, Ustavni sud BiH odlučio je da se uzorci krvi, DNK i bilo koji tjelesni pregled ne mogu obaviti bez suglasnosti onoga nad kim se ta radnja provodi, ali samo u slučaju ako ta osoba nije u statusu osumnjičenog ili optuženog. Zanimljivo je da se fizički pregled osumnjičenog ili optuženog, kao i uzimanje uzoraka krvi ili druge medicinske radnje ne mogu provesti bez sudskog naloga, dok se te iste radnje prema “drugim osobama”, odnosno onima koji nemaju status osumnjičenog ili optuženog mogu izvršiti bez sudskog naloga, ali i bez pristanka same osobe.

Ustavni sud naredio je Parlamentarnoj skupštini BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci osporene odredbe članka zakona uskladi s Ustavom BiH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Inače, osporeni članak 109. Zakona o kaznenom postupku, točnije njegovi stavci 1 i 2 govore da se tjelesni pregled osoba koje nisu osumnjičene ili optužene može poduzeti bez njihovog pristanka, što je, kako je istaknuto, između ostalog suprotno i praksi Europskog suda za ljudska prava.

Ocjenu ustavnosti ovog članka zakona tražila je Borjana Krišto, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH, koja je u svom zahtjevu navela da se uzimanjem krvi i drugim liječničkim pregledima bez pristanka okrivljenog ili drugih osoba postavlja pitanje nečovječnog i ponižavajućeg tretmana.

Također, u svom zahtjevu Krišto je ukazala na praksu Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je pravo na privatni život usko povezano s pojmom osobnog integriteta, a da svako miješanje u tjelesni integritet mora biti propisano zakonom i zahtijeva pristanak te osobe

U svom obrazloženju Ustavni sud BiH naveo je da se tijelo osobe tiče najintimnijeg aspekta privatnog života, te da tjelesni pregled, pa čak i manja intervencija, predstavlja uplitanje u to pravo.

“Nesporno je, dakle, da odredbe zakona omogućavaju miješanje u pravo na privatni život”, navedeno je između ostalog u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.

Također, Ustavni sud zaključio je da je odredba “ostali medicinski postupak” osporenog članka zakona veoma široka te da može biti bilo što – od analize DNK, do ginekološkog pregleda.

“To je jako osjetljivo pitanje i ne može se promatrati crno ili bijelo. Zakonodavac kada bude mijenjao te odredbe mora voditi računa i o izuzecima. Što ako, recimo, imamo neuračunljivu osobu koja je poslovno nesposobna i kao takva mora dati pristanak na uzimanje krvi, urina, DNK, itd. Silovanje, recimo. Ono se dokazuje putem uzimanja DNK uzorka osumnjičenog. Treba dobro razmisliti i naći najbolje moguće rješenje i, kao što sam rekao, voditi računa o izuzecima jer u praksi se događaju razne stvari”, rekao je za “Nezavisne novine” odvjetnik Vlado Adamović.

/HMS/