Navodni neslužbeni diplomatski dokument iz Slovenije podigao je političke tenzije diljem regije jer se u njemu zagovara podjela Bosne i Hercegovine, ali i promjena granica drugih država na jugoistoku Europe. Zbog toga je ponovno u fokusu institucionalna i politička budućnost BiH. O tome su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” urednice Ane Krolo Molnar govorili zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković i politički analitičar Denis Avdagić.
– Non-paper postoji u medijskom prostoru na međunarodnoj razini, bez obzira što, čini mi se, nema relevantnog dokaza koji bi opravdao slovensko autorstvo tog dokumenta, rekao je politički analitičar Denis Avdagić.
– Sve što je izašlo i što smo čuli su samo indicije i ne daje odgovor od kuda je on stigao, dodao je. Smatra da europski dokument moraju vidjeti sve države članice, “a nitko ga nije vidio”. Medij koji je to objavio nije dao odgovor tko im je izvor, bez obzira što su objavili da imaju višestruku potvrdu o postojanju dokumenta, dodao je Avdagić.
Koji je interes Slovenije da objavi takav dokument?
– Slovenska politika prema BiH je nešto posve drugačije nego što je ovaj dokument i nije uobičajeno da se vani vodi jedna plitika, a da postoji dokument, bez obzira što nije potpisan, koji govori o nečemu sasvim drugome, kazao je Avdagić. Smatra da, nažalost, sutra netko može izvesti sličnu akciju i naveo primjer da se može pustiti npr. dokument o Ukrajini koji govori suprotno svemu onome što čelnici EU-a – da podupiru da Rusija preuzme pola ukrajinskog teritorija.
– Na kraju se traži rasprava o dokumentu koji je zapravo fingiran. Ako ćemo tako funkcionirati – to je vrlo opasna situacija, naglasio je Avdagić.
Avdagić je mišljenja da je dokument pušten u javnost kako bi se destabilizirala vlada Janeza Janše, što i sam Janša tvrdi.
– S druge strane, možda je i u BiH nekome odgovaralo da se otvori ova tema umjesto recimo vrlo ružne afere s respiratorima, kazao je Avdagić.
Skretanje rasprave od važnijih problema u BiH
Zastupnik u Europskom parlementu Tomislav Sokol naglasio je da je Janša nekoliko puta demantirao postojanje non-papera i smatra da se ne bi trebala voditi rasprava oko nečega za što ne postoji dokaza.
– Rekao bih da se tu radi o obavještajnoj ili paraobavještajnoj manipulaciji kojoj je cilj usmjeriti diskurs prema nečemu što odgovara onima koji su tu vijest i plasirali. Sigurno ne odgovara Janši, a slovenske lijeve opcije su pomalo nervozne koriste sve kako bi srušili Janšu. S druge strane, u BiH se čini da je nekim političkim akterima, pogotovo s bošnjačke strane ovo jako dobro došlo, kako bi preusmjerili pozornost javnosti sa svojih ogromnih problema, kazao je Sokol.
– Jedini non-paper koji postoji je hrvatski i kojeg podupire pet članica EU-a, koji je na tragu onoga što bošnjačkim političkim elitama ne odgovara, a to je rješavanje najvažnijeg problema BiH – neravnopravnost hrvatskog naroda, kazao je Sokol.
Nastavak borbe non-paperima?
– Tu se ne radi o ratu non-paperima već o borbi za načela, a temeljna načela su poštivanje vladavine prava i odluka Ustavnog suda i ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, naglasio je Sokol. Smatra da je hrvatska politika dosljedna, jasna i za uvođenje europskih standarda zaštite političkih prava hrvatskog naroda u BiH.
Domagoj Hajduković, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, smatra da je problem “višeslojan”.
– Netkome odgovara da se o tome raspravlja i to baš na Zapadnom Balkanu gdje je posljednje desetljeće postignut relativan krhki mir nakon niza ratova. U svakom slučaju, unio se nemir. Što se tiče BiH i njezinog puta prema EU-u, prilično sam uvjeren da bez vanjskog pritiska značajnjih reformi u BiH neće biti jer političkoj eliti odgovara status quo, kazao je Hajduković.
Smatra da EU ne radi dovoljno na problemu BiH te da “u postbrexitovskoj EU prevladavaju unutarnji problemi” te da je najveći problem EU-a je njegova vanjska politika.
– Jedna od ciljeva EU-a bi trebao biti integracija Zapadnog Balkana koji je često bio izvor sukoba. Mislim da je brisanje granica jedina mogućnost za dugoročnu stabilnost ovog dijela Europe.
Od slovenskog predsjedanja EU-om očekuje da pitanje proširenja ponovno stavi na vrh dnevnog reda EU-a.
Budućnost BiH
– Kada postoji volja, u članstvo možete primiti i države koje nisu dovoljno sređene, rekao je Avdagić. Ponovio je da BiH ima jako puno problema i naglasio da je pitanje konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH mora riješiti.
– Što se tiče NATO-a, priča je drugačija jer je srpska strana jasno rekla da je to nemoguće, dodao je.
Izmjena izbornog zakona u BiH do lipnja?
– To možda nije realan rok, ali je potrebiti. To je veliki test za BiH da pokaže da je funkcionalna država koja implementira presude svojih sudova, kazao je Hajduković.
Smatra da za izmjene izbornog zakona u ovomom trenutku ne postoji “kritična masa”.
Sokol kaže da je teško biti optimist glede izmjena izbornog zakona. Za europski put BiH smatra da jedino hrvatski narod glada na taj put “bez fige u džepu”.
Izvor:hrt.hr