Mladim poduzetnicima u Širokom Brijegu nedostaju prostorni, tehnički, savjetodavni i financijski oblici pomoći koji su im potrebni da bi ostvarili uspješan poduzetnički pothvat, istaknuto je na okruglom stolu u Širokom Brijegu održanom u organizaciji Centra civilnih inicijativa (CCI).
Onima koji su započeli svoj biznis, nedostaje podrška u jačanju njihove kompanije i doprinos stabilnosti biznisa, a onima koji ga tek žele pokrenuti, nedostaju informacije, edukacija i novac, priopćili su iz CCI-a nakon okruglog stola “Poticaji za gospodarstvo – garancija razvoja Širokog Brijega” s posebnim osvrtom na razvoj poduzetništva mladih kao neiskorištenog potencijala Širokog Brijega.
Učešće na skupu uzeli su predstavnici Grada Širokog Brijega – gradonačelnik Miro Kraljević, Andrija Kraljević iz Službe za ekonomski razvoj, vijećnica Gradskog vijeća Antonija Banožić i predsjednik Povjerenstva za mlade Gradskog vijeća Ivan Zovko.
Sudjelovali su i Josipa Marić i Iva Ivanković uime modne kuće “Pavone”, Blago Vican u ime Razvojne agencije “Herag”, te ravnatelj Ureda Vlade Zapadnohercegovačke županije europske integracije Ivan Jurilj.
Na okruglom stolu je istaknuto da mladi poduzetnici mogu promijeniti način na koji se živi i posluje te da se pomoću njihovih inovacija može poboljšati životni standard, ali da se oni često susreću s preprekama, promjenama i izazovima prilikom ulaska u poslovni svijet.
“Mi ćemo ući duboko u problematiku i mladima dati nadu, a da to ne bi bila prazna priča treba stvarati uvjete i za cjelokupno društvo i gospodarstvo, a tu će mladi dati svoj doprinos. Današnji mladi imaju početne pozicije puno bolje, ali treba pomoći onima koji nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve i planove”, izjavio je širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević.
Vijećnica Antonija Banožić iznijela je podatak da 67 posto mladih imaju bojazan od pokretanja vlastitog biznisa zbog politike i komplicirane administracije te je istaknula da se mora kreirati sigurnije okruženje za mlade poduzetnike u kojem bi oni bili spremniji za pokretanje vlastitog biznisa.
“Razvoj malog i srednjeg poduzetništva trebali bi biti prioriteti Grada Širokog Brijega. To možemo učiniti pružanjem podrške mladima u administrativnom dijelu, osnivanjem proračuna za start-up projekte, poticanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ukidanjem poreza na tvrtku”, rekla je Banožić.
Josipa Marić koja je pokrenula vlastiti biznis – modnu kuću “Pavone”, s trenutno pet zaposlenih osoba, kazala je da se mala poduzeća susreću s problemima i pri osnivanju, ali i za vrijeme poslovanja.
Kao jedan od trenutnih problema navela je otežan pristup u raspisanim natječajima jer se oni raspisuju samo za velika poduzeća te nedovoljna pomoć u pristupu informacijama i neuređen sustav.
“Mladi poduzetnici često ne znaju koje namete moraju platiti i u kojem razdoblju, a i kada ih platimo oni ne budu rasknjiženi, te ponovno imamo problem. Također, postojanje jednog inkubatora ili središnjeg ureda bila bi jedna odlična stvar. Tu bi se mladi poduzetnici mogli informirati o tehničkoj podršci, o mogućnostima koje imamo i gdje bi nas poticali na neke fondove”, istaknula je Marić.
Sudionici okruglog stola istaknuli su i neprilagođenost obrazovnog sustava za potrebe suvremenog tržišta kao jedan od problema s poduzetništvom mladih te naglasili da bi rješenje tog problema trebao biti jedan od dugoročnih ciljeva.
Ivan Jurilj iz Ureda za europske integracije istaknuo je da je mlade potrebno najprije informirati o mogućnostima, potom ih educirati, pa tek onda i financijski podržati.
“Treba se kreirati ambijent u kojem će mladi imati osjećaj da se mogu osloniti na neki sustav”, kazao je Jurilj.
Predsjednik Povjerenstva za mlade Gradskog vijeća Širokog Brijega Ivan Zovko, smatra da je najvažnija stvar koja se može napraviti to da se obrazovanje mladih okrene prema aktualnim potrebama tržišta, kako visoko tako i srednjoškolsko obrazovanje.
Iskustva europskih zemalja pokazuju da je mladim poduzetnicima moguće pomoći namjenski napravljenim programima ili institucijama koje potiču poduzetništvo mladih osoba. To je pomoć kroz start-up projekte i start-up inkubatore koji podrazumijevaju poseban prostor namijenjen upravo njima.
Grad bi mogao osigurati troškove registracije firme, računovodstvene usluge, dio ili u cijelosti troškove zakupnine poslovnog prostora u prvoj godini obavljanja djelatnosti, te dio ili u cijelosti trošak zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u prvoj godini obavljanja djelatnosti.
CCI ističe da će izneseni argumenti i doneseni zaključci s okruglog stola poslužiti kao osnova za kreiranje građanske inicijative koja će u narednom razdoblju biti upućena nadležnima organima gradske uprave.
Izvor:pogled.ba