Bosna i Hercegovina vjerojatno neće zaključiti novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom na duže razdoblje zato što je ova financijska institucija odlučila da zemljama članicama bezuvjetno dodijeli pravo korištenja “bonova”, odnosno SDR, koji bi se mogli opisati kao MMF valuta.
Tako će BiH dobiti SDR-ova u vrijednosti od oko 150 milijuna eura po kamatnoj stopi manjoj od 0,5 posto, a da zauzvrat neće morati provesti nijednu reformu, na kojoj je do sada inzistirao MMF kao uvjet za zaključenje novog aranžmana.
Podsjećanja radi, svi dosadašnji programi MMF-a su se odvijali tako da je BiH samo trebala obećati da će provesti reforme, a MMF je ili davao kompletan iznos kredita, ili prvu tranšu. Nakon što bi dobila novac, BiH bi “zaboravila” na obećanje vezano za reforme. Aranžmani su obično zaključivani krajem ljeta, pred izbore u BiH, kada je novac strankama uvijek bio najpotrebniji. Prošle godine, prvi put, MMF je inzistirao da BiH neće moći dobiti sredstva dok se ne obaveže da će provesti reforme koje traži EU, poput jačanja kontrole tokova novca.
BiH, u najvećoj mjeri vlasti RS, odbile su ove uvjete jer su ih smatrali prijenosom nadležnosti (jedinstveni registar računa fizičkih osoba u Središnjoj banci), a MMF nije pristao da pod tim uvjetima zaključi aranžman. Sredinom prošle godine MMF je BiH odobrio bezuvjetni kredit od 350 milijuna eura, a vlasti BiH su kao obavezu prihvatile da će ako dobiju ova sredstva pristati na novi aranžman. Nakon što su novac dobili, obećanje je ponovo zaboravljeno.
Sada je MMF na razini Upravnog odbora, odnosno samog vrha MMF-a odlučio da zemljama članicama, radi prevladavanja krize izazvane kovidom, bezuvjetno dodijeli ova sredstva, a novac će dobiti i BiH, iako je odbila ispuniti reforme.
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, potvrdio je za “Nezavisne novine” da su SDR alokacije u pripremi i da će biti dodijeljene BiH tijekom godine.
“Alokacije će pomoći zemljama članicama da dođu do resursa koje mogu potrošiti na cjepivo i podršku za ekonomski oporavak”, rekao je Jewell.
Povijesno gledano, MMF je uvijek bio strog u dodjeljivanju sredstava, a BiH je iz nekog razloga izuzetak. Jedan od izvora “Nezavisnih novina” je objasnio da je popustljivost MMF-a prema BiH nekarakteristična u odnosu na to kako MMF postupa s drugim zemljama. On je naveo primjer Ukrajine, objasnivši da ta zemlja mora provesti vrlo teške reforme da bi uopće došla u priliku započeti pregovore s MMF-om o novom aranžmanu. Za razliku od Ukrajine, BiH samo treba formalno prihvatiti minimalne uvjete i može dobiti iznos.
Dodjeljivanje SDR-ova funkcionira tako da svaka zemlja članica MMF-a dobije iznos u odnosu na kvotu koju uplaćuje. Zemlja koja dobije SDR-ove onda se može obratiti bilo kojoj voljnoj članici MMF-a i SDR-ove zamijeniti za neku od valuta na osnovu koje se SDR formira, odnosno dolara, eura, funte, juana i jena.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da nije iznenađen da je međunarodna zajednica ponovo popustila bh. političarima, koji odbijaju provoditi reforme.
“Ovi posljednji pregovori koje je MMF vodio su rijedak primjer nečega što je sličilo na kredibilitet i dosljednost da ovog puta neće biti novca ako vlasti ne provedu reforme. Ako BiH zaista dobije ovaj novac, to će poslati poruku da vlasti mogu raditi što hoće, a da će novac uvijek dobiti”, rekao je Gavran za “Nezavisne”. Podsjetio je i na slučaj “Sejdić i Finci” i na činjenicu da je međunarodna zajednica prvo inzistirala da se ta odluka mora provesti, a onda je snizila kriterije.
“Bh. vlasti samo treba dovoljno dugo da odbijaju provođenje reformi jer znaju da će međunarodna zajednica na kraju popustiti”, kaže Gavran.
/HMS/