„Mislim da je ovo vrlo suptilna priča o Mostaru, ispričana nekim kazališnim sredstvima koja nisu pretenciozna prije svega“, izjavio je dramski autor Almir Bašović povodom premijere nove predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru „Isus, Sin Čovječji“, prema istoimenom djelu velikog libanonskoga pisca Halila Džubrana.
Strindberg je maštao o kazalištu koje bi bilo jedna vrsta Biblije za nepismene, opisao je Bašović, poručivši kako ga je ova predstava podsjetila na to, a sama po sebi je, prema njegovim riječima, stilski čista, kultivirana, a ujedno je ispričana i jedna od temeljnih priča, ne samo unutar kršćanske kulture, nego generalno u povijesti svijeta.
„Priča je ovo na koju se mi referiramo kad kažemo da je danas 2021. godina. Mi samo prizivamo taj jedan događaj kojem je povijest dala veliki simbolički opseg. Lijepo je vidjeti da se predstava referira i na povijest likovne umjetnosti, da je vrlo suptilno provučena glazba koja je vezana za ovo podneblje, a da se ni u čemu nije pretjeralo, već se napravio jedan vrlo, vrlo pristojan kazališni čin“, naveo je ovaj dramski književnik.
Predstava „Isus, Sin Čovječji“ oduševila je Tinu Laco sa Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Kaže kako je uistinu dirnuta načinom na koji je Džubranova poezija u prozi dramatizirana i donesena na scenu, naglasivši kako to nije bio nimalo lagan zadatak.
„Toliko veliko, toliko opširno, toliko dirljivo djelo, nešto što ima mitološku dimenziju. Mislim da je sve odrađeno pametno. Iskorišten je i jezik filma i jezik proze i jezik fotografije, a sve to u službi teatra. U tome su zaista i glumci i režija i cijela ekipa uspjeli. Zasta, mogu im samo čestitati“, poručila je Laco.
Da je ova univerzalna biblijska priča uspješno i dostojanstveno postavljena, mišljenja je i dramaturg Kemal Bašić, koji je naglasio kako se vrlo često s ovakvim djelima zna pretjerati u dramatizaciji, ali ovom prilikom to nije bio slučaj.
„Ova predstava jako je zanimljiva. Vrlo često kad su ovakve priče nađu u kazalištu zna se pretjerati u nekim stvarima, malo otići u neki folklor ili nešto slično tomu, ali ovdje je zaista uspješno prijeđen taj rizik koji je postojao. Posebno je zanimljiva okolnost predstave i kao cjelina odlično funkcionira. Mislim da će imati svoj život na repertoaru ove kuće“, izjavio je dramaturg Bašić.
Na svoje kolegice i kolege sinoć je posebno ponosna bila glumica Lutkarskog kazališta Mostar Jadranka Popović Miljko, koja je otkrila kako je ganuta svim dijelovima ove predstave, od zvukovnog, scenskog do onog glumačkog.
„Svi imamo svoj Libanon i svi živimo svoj Libanon, zato se u ovoj prekrasnoj priči možemo svi pronaći, bez obzira tko smo i što smo. Čestitke svima u HNK Mostar od srca, drago mi je što sam kao gledateljica dio ovoga. Predstava me jako ganula i mislim da će svakog čovjeka otvorenog srca jednako tako dirnuti. Nitko nije imun na ljubav, na patnju na bol, na žrtvu. Na Libanon“, izjavila je ova glumica.
Podsjetimo, redatelj predstave „Isus, Sin Čovječji“ je Robert Pehar, a u predstavi igraju: Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Anja Kraljević, Ivo Krešić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Velimir Pšeničnik Njirić, Ivan Skoko, Iva Šimić, Filip Lukenda, Ivan Prskalo, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.
Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramaturški obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.
Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo.
Izvor:pogled.ba