Najnovija provala pesimizma, kojoj je u značajnoj mjeri kumovao i nezaobilazni Elon Musk, isprovocirala je dramatičan pad bitcoina, no kratkotrajna rasprodaja tek je privremeno srušila cijenu bitcoina, nanovo otvarajući brojne nedoumice zbog kojih je jako teško odrediti sudbinu kriptovaluta.

Raspad ili korekcija?

Bitcoin se raspao, likujući tvrdi jedan tabor. Ili ipak ne? Riječ će o uobičajenoj korekciji, spremno će otpovrnuti fanovi, pokušavajući zatomiti osjećaj nelagode koji budi pogled na grafikon jučerašnjih zbivanja koja nije nimalo objasniti. Uostalom, ni sam fenomen kriptovaluta nije baš lako shvatiti. U situaciji kao stvorenoj za citat koji je nekoć davno popularizirao Prljavi Harry (“mišljenje je kao…”), prognozirati daljnji razvoj događaja posve je deplasirano, a pokušaji racionalizacije po principu naknadne pameti isuviše su limitirani inicijalnim stavovima (dvaju suprotstavljenih strana).

Problem je što ni jedni ni drugi nemaju nikakav konkretan model koji bi objasnio brojne uspone i padove, a neodređene procjene, lišene vremenske dimenzije, nisu od nikakve koristi. 

Za poklonike kriptovaluta, recentna zbivanja zapravo su tek reakcija na poplavu loših vijesti koje su uzdrmale povjerenje ulagača, ali ne mijenjaju ništa (fundamentalno) na stvari. Za one koji zastupaju suprotno mišljenje, jučerašnji kaos je početak (ili nastavak) urušavanja piramide koja je usisala ogromnu količinu kapitala (i nekima usput napunila džepove).

Gdje je istina?

Istina je vjerojatno negdje na spektru omeđenom tim ekstremima, ali opet – nitko ni približno nema pojma gdje bi tečaj bitcoina mogao biti sutra, za tri dana ili pet mjeseci. Uostalom, ovo nije prvi, a vjerojatno ni zadnji eksces: povijest kriptovaluta isprepletena je dramatičnim oscilacijama koje su u svijetu konvencionalnih financijskih instrumenata bitno rjeđa pojava. 

Ishodište svim nedoumica je činjenica kako je bitcoin teško ukalupiti u konvencionalnu klasifikaciju financijskih instrumenata. Iza bitcoina, objektivno, ne stoji ništa: nikakva obveza izdavatelja (poput kredita ili obveznica), nikakva imovina (poput dionica) i nikakva uporabna vrijednost (poput sirovina i roba).

Bitcoin ne nudi nikakav prinos (poput kamata ili dividendi), a njegova vrijednost, svi usponi i padovi, proizlaze iz čistog odnosa ponude i potražnje koji je, da stvar bude još gora, jako teško kvantificirati. Nije ni čudo da je Robert Shiller iskoristio upravo primjer bitcoina za otvaranje svoje knjige Narrative Economics, opisujući trendove i ideje koje su tijekom duge povijesti ljudskog roda nastajale i nestajale isključivo zahvaljujući percepciji manje ili više viralnih ideja (počesto potenciranih marketingom).  

Kakav je odnos bitcoina i dolara?

Sistemom eliminacije, valute su jedina kategorija u koju je kripto valute moguće (barem donekle) utrpati. Istini za volju, nije baš posve jednostavno predvidjeti niti koliko će iznositi tečaj EUR/USD u bližoj budućnosti, ali na temelju prošlih zbivanja, moguće  je (s prilično velikom sigurnošću) pretpostaviti kako neće iskočiti iz relativno uskog raspona. U posljednjih 12 mjeseci, odnos eura i dolara (najpopularniji cross na deviznom tržištu) vrludao je između 1,08 i 1,24 dolara (razlika između donje i gornje granice raspona je otprilike 15%). Za to vrijeme, odnos bitcoina i američkog dolara skakao je između 8.500 i 65 tisuća dolara (raspon od nevjerojatnih 660%), i upravo ta činjenica predstavlja ključnu prepreku za bitcoin (i ostale kripto valute).

Bitcoin se od samih početaka pokušava etablirati i kao alternativno sredstvo plaćanja koje zaobilazi nadzor državnih i supra-državnih institucija, a onda i parazite poput financijskih posrednika (otuda naglasak na decentralizaciji). Zasad mu je to uspjelo samo u kriminalnom miljeu (iz lako shvatljivih razloga), no pokušajte se samo za trenutak staviti u kožu prosječnog vlasnika web-shopa koji treba odlučiti želi li taj isti bitcoin označiti kao prihvatljivo sredstvo plaćanja, uz bok etabliranim valutama poput dolara ili eura.

Dotični John Doe nema kristalnu kuglu da bi vidio budući razvoj događaja; nije mu promakao dugoročno pozitivan trend bitcoina, možda čak uvažava i disruptivni potencijal blockchaina i nove valute (koji bi ga u nekom scenariju mogao učiniti bezobrazno bogatim), ali je itekako svjestan potencijalno pogubnih posljedica koju volatilnost bitcoina i naprasni padovi cijene mogu ostaviti na njegovo poslovanje. 

Grafikon prikazuje dnevne oscilacije bitcoina u odnosu na dolar (svjetlija krivulja), pored kojih se kretanje tečaja EUR/USD (tamnija krivulja) doima gotovo – nepomičnim.

Samo tijekom jučerašnjeg dana, bitcoin se u jednom trenutku spustio na 30 tisuća dolara (s početnih 39 tisuća), skliznuvši do najniže razine od početka godine (povukavši za sobom i cijelu svitu kriptovaluta). I zato se John Doe, kao i ogromna većina njegovih kolega, zasad drži podalje od bitcoina. Iznimka su rijetki avanturisti željni slave i/ili besplatne reklame, koji u medijima uživaju status kakve ugrožene vrste. 

Većina poklonika bitcoina vjeruje u njegov potencijal

Drugi problem bitcoina je svojevrsna kvaka 22, jer ogromna većina poklonika bitcoina vjeruje u njegov potencijal (rasta), i iz tog ga razloga nije sklona trošiti. Zašto bi netko danas potrošio jedan bitcoin za kupnju Tesla Model Y automobila, ako vjeruje da bi za dva mjeseca ili dvije godine ta kupnja koštala samo 0,50 ili 0,75 bitcoina? 

Naravno, Tesla u ovoj priči nije rezultat slučajnog odabira – Elon Musk je jedan od najglasnijih (i svakako najpoznatijih) zagovornika kripto valuta. Objava kako je kompanija kupila bitcoin u protuvrijednosti vrtoglavih 1,5 milijardi dolara svojedobno je katapultirala najpoznatiju kripto valutu iznad 60 tisuća dolara, a Musk se prometnuo u zasigurno najzvučnije ime među onim malobrojnim avanturistima koji prihvaćaju bitcoin kao legitimno sredstvo plaćanja.

Međutim, bili bi sasvim pogrešno trpati Muska u isti koš sa ostalima. Najprije zbog činjenice da Tesla od sredine svibnja više ne(!) prihvaća bitcoin kao sredstvo plaćanja, a potom i zato što je Elon Musk ipak posebna zvjerka.

Dobar dio HODLera je spreman upravo njega i njegovo nećkanje na Twitteru (koliko god bilo neuvjerljivo) okriviti za najnoviji pad, zaboravljajući pritom da je Musk bio jedan od ključnih protagonista spektakularnog rasta. I jedno i drugo pokazuje da bitcoin (između ostalog) karakterizira vrlo nezdrava ovisnost o Elonu Musku. I dok je Tesla, kompanija čije dionice kotiraju na burzi, obvezna prijaviti sve svoje aktivnosti (pa i one s bitcoinom), makar u kvartalnom izvješću, nije nevažna činjenica da Musk, ako kupuje i prodaje bitcoin za svoj račun (u svojstvu fizičke osobe), nije obvezan prijaviti – ništa.

Ovo potonje može i ne mora biti indikativno, kao uostalom, i većina činjenica u ovoj priči. Da i ne spominjemo fenomen stablecoina koji, čini se, stoji na prilično klimavim nogama (što je već tema za neku drugu prigodu).

Zbog toga su bilo kakve (iole konkretne) prognoze posve deplasirane. Bitcoin vrijedi onoliko koliko su ga kupci spremni platiti. A to je već puno teže objasniti.

Izvor:index.hr