Međunarodni dan biološke raznovrsnosti, odnosno biodiverziteta, obilježava se u subotu, 22. svibnja, s ciljem da se javnost podsjeti na ugroženost raznolikosti živog svijeta na planetu i značaj njenog očuvanja, kazao je Milan Mataruga, profesor sa Šumarskog fakulteta u Banja Luci.

Ističe da je biodiverzitet raznovrsnost svih živih bića na Zemlji. “Upravo ta raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, sadržana u mnogobrojnim eko-sistemima, vrstama i genima, danas osigurava hranu i vodu, kao i sve druge prirodne resurse od esencijalnog značaja za život. On je temelj na kojem gradimo život, često ne prepoznajući njegov značaj i važnost”, ističe za ‘Nezavisne’ Mataruga.

Prema njegovim riječima, posljednjih godina svjedoci smo sve intenzivnijeg izumiranja različitih biljnih i životinjskih vrsta, što se uglavnom direktno ili indirektno pripisuje djelovanju čovjeka. “Prema podacima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), danas je na Zemlji ugroženo 116.000 vrsta, dok je 31.000 vrsta pred izumiranjem.

Negativan utjecaj na biodiverzitet može dovesti do toga da milijuni ljudi u budućnosti budu suočeni s nestašicom hrane i vode za piće”, kazao je Mataruga.

Što se tiče biodiverziteta u BiH, može se okarakterizirati kao područje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti u Europi. “Na ovom području do danas je opisano više od 5.000 taksona, što ističe bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, čime se ne mogu pohvaliti ni države koje su površinom mnogo veće. U isto vrijeme zbog nedovoljne istraženosti mi još nemamo pouzdane i točne podatke o brojnosti pojedinih grupa organizama, te se može očekivati da bi ovaj broj mogao biti i značajno veći”, pojašnjava Mataruga.

Ističe da se procjenjuje da se oko 30 posto endemične flore Balkana, oko 1.800 vrsta, nalazi upravo na području BiH. “Najnovija istraživanja genetičkog diverziteta drvenastih vrsta npr. bukve, hrasta kitnjaka, koja su objavljena u visokorangiranim međunarodnim znanstvenim časopisima, prepoznaju i ističu superiornost i genetički potencijal naših populacija kao jedinstven u Europi”, pojašnjava Mataruga i ističe da je diverzitet i njegov dalji opstanak prirodno bogatstvo kojim raspolažemo, upravljamo i za njega smo odgovorni.

Što se tiče aktivnosti koje trebamo poduzeti da sačuvamo biodiverzitet, Mataruga ističe da je ostvaren značajan napredak u izdvajanju zaštićenih područja u RS-u. Kako kaže, samo zajedničkim snagama možemo postići efikasniju zaštitu biodiverziteta kod nas. “Svi mi donosimo odluke o načinu življenja kojim direktno ili indirektno utječemo na stanje prirode. Ovdje prvenstveno mislim na racionalnu potrošnju prirodnih resursa, hrane, vode, drveta, energije, način odlaganja otpada te direktne aktivnosti tijekom boravka u prirodi”, pojasnio je Mataruga.

Zaključuje da imamo sreću i mogućnost da na ovim prostorima uživamo u jedinstvenim prirodnim ljepotama.

Izvor:nezavisne.com