Hrvatska danas slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Dan državnosti ove godine obilježava se na 31. obljetnicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora kojemu je za predsjednika bio izabran Žarko Domljan.

Oltar domovine

Vijenci na Oltaru domovine

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uz izaslanstvo Hrvatskoga sabora i predsjednik Vlade Andrej Plenković položili su vijence na Oltaru domovine na Medvedgradu u povodu obilježavanja Dana državnosti.

Predsjednici Sabora i Vlade čestitali Dan državnosti

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković čestitao je svim Hrvatima i Hrvaticama Dan državnosti. Zahvalio je i prvom hrvatskom predsjedniku, zastupnicama i zastupnicima koji su tada bili u Saboru.

– Zahvala i svim hrvatskim braniteljima, svima koji su ugradili sebe u slobodu, samostalnost i demokraciju u kojoj danas živimo, rekao je Jandroković.

Mi smo u nametnutom ratu pobijedili, mi smo imali što naučiti iz povijesnih presudnih trenutaka, dodaje. 

Dan državnosti svima u domovini i izvan nje čestitao je i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Ovo je dan koji je obilježio početak hrvatske demokracije i koji je utro put za stvaranje moderne, demokratske suvremene hrvatske države, rekao je.

– Ti trenuci bili su vrijeme koje je nezaboravno, koje se u povijesti jednog naroda događa u jedinstvenom razdoblju i svi koji smo to proživjeli moramo biti ponosni da pripadamo upravo onoj generaciji koja je imala čast živjeti u slobodi i u svojoj državi. Stoga je važno 30-ak godina poslije da se prisjetimo te sinergije koja, po meni, ima tri temeljne točke. Prvo, predvodničku, vizionarsku ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, drugo jedinstvo hrvatskoga naroda i treće bez čega ne bi bilo današnje slobode je hrabrost i neustrašivost hrvatskoga naroda, istaknuo je.

Predsjednici Vlade i Sabora sudjelovali su na svetoj misi za domovinu. Misu je predvodio kardinal Bozanić u župnoj crkvi sv. Petra Apostola u Zagrebu.

– Tko ispita hrvatsku prošlost i put do slobode našeg naroda, u njoj će nezaobilazno susresti Boga, napose po ljudima koji su bili nošeni Božjom pripadnošću i čija je žrtva dio iste, božanske ljubavi, rekao je kardinal Josip Bozanić.

Tko ispita hrvatsku prošlost i put do slobode hrvatskog naroda, susrest će tamo Boga u ljudima koji su bili nošeni Božjom pripadnošću. Njihova žrtva dio je božanske ljubavi i nikada ne smije izblijediti, istaknuo je Bozanić u homiliji predvodeći misu za domovinu u crkvi sv. Petra u Vlaškoj ulici.

ttps://api.hrt.hr/media/8b/2e/tvd1-misasub-20210530111125.mp4

Na misi za domovinu nazočili su, nakon polaganja vijenaca na Medvedgradu, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković te ministri Tomo MedvedNina Obuljen KoržinekTomislav ĆorićRadovan Fuchs i Gordan Grlić Radman. Nazočan je bio i apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua, pripadnici vojske i policije te drugi vjernici.

Govoreći o hrvatskoj prošlosti posljednja tri desetljeća, Bozanić je ustvrdio da se ona dogodila pred našim očima, a ne u nekoj nejasnoj davnini.

– Pa ipak kao da toliko puta zatvaramo oči i srce prepuštajući da se ta prošlost iskrivljuje i da blijede čudesna djela ljubavi, rekao je kardinal.

U Splitu obilježen Dan državnosti i Dan hrvatskih branitelja grada Splita

U Splitu se, uz obilježavanje Dana državnosti Republike Hrvatske, slavi i Dan hrvatskih branitelja grada Splita.

Tako su u povodu Dana hrvatskih branitelja grada Splita cvijeće kod spomenika u Parku branitelja položili gradonačelnik Andro Krstulović Opara, župan Blaženko Boban sa suradnicima, načelnik Policijske uprave Splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić, brigadir Hrvatske ratne mornarice Nikša Mikulčić, predstavnici braniteljskih udruga i obitelji poginulih branitelja.

Nakon toga je sa zgrade Gradske uprave spuštena 22 metra duga hrvatska zastava uz intoniranje “Lijepe naše”.

U sklopu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske i Dana hrvatskih branitelja grada Splita ujutro su položeni  vijenci uz prigodnu molitvu kod Središnjega križa na gradskom groblju Lovrinac te kod Spomen obilježja poginulim Bošnjacima-muslimanima u Domovinskom ratu.


U katedrali Svetoga Duje služene je misa u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske i Dana hrvatskih branitelja grada Splita.

Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen i na granici Sjedinjenih Država i Kanade

Glasoviti slapovi Niagare noćas su dvaput po 15 minuta (po hrvatskom vremenu u 3h i 4h ujutro) bili osvijetljeni bojama hrvatske zastave, na američkoj i kanadskoj strani.

Događaj su na američkoj strani Niagare pratili naši diplomati u SAD-u. Kanadska je strana zbog pandemije i dalje zatvorena za javnost.

O Hrvatskom državnom saboru

Konstituiranje novog sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je “u izuzetno svečanom ozračju”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.

Za potpredsjednike Hrvatskog državnog sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.

Prvi saziv imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz ’90. radio je malo dulje od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Hrvatska drugu godinu zaredom Dan državnosti slavi 30. svibnja. Prije dvije godine taj je datum bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni praznik i neradni dan.

Naime, HDZ-ova većina u Saboru pretprošle je godine pri uređivanju novog kalendara blagdana vratila Dan državnosti na 30. svibnja, kako je to bilo 90-ih godina.

Izvor:hrt.hr

error: Content is protected !!