Europska sredstva namijenjena za oporavak i otpornost prigoda su za Hrvatsku da poveća svoj potencijal gospodarskog rasta, koji je i dalje nizak i predstavlja prepreku za sustizanje bogatijih zemalja, kaže se u makroekonomskoj analizi Europske komisije.

– Mehanizam za oporavak i otpornost pruža Hrvatskoj priliku za provedbu mnogih potrebnih reformi, investicija koje će joj pomoći u stvaranju radnih mjesta, održivom rastu, uz istodobno moderinziranje gospodarstva, omogućujući mu da se oporavi od pandemije na uravnotežen, otporan i održiv način, kaže se analizi Komisije.

Komisija je danas objavila proljetni paket Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju gospodarskih politika država članica. Za razliku od prethodnih godina, Komisija je ove godine objavila samo fiskalne preporuke, ne i preporuke za reforme zemljama članicama jer je taj dio pokriven nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Dio paketa je i dubinska analiza makroekonomske situacije u 12 zemalja članica, koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže ili samo makroekonomske neravnoteže, bez pridjeva prekomjerne.

Hrvatska je u skupini zemalja s makroekonomskim neravnotežama

Komisija u analizi za Hrvatsku navodi da nizak potencijal gospodarskog rasta “ostaje preprekom” za sustizanje bogatijih članica. Prepreka za povećanje potencijalnog rasta su ustrajno niska razina radno aktivnih i smanjenje radne snage.

– Potencijal hrvatskog gospodarskog rasta među najnižima je u srednjoj i istočnoj Europi, iako je u proteklih nekoliko godina povećan, navodi Komisija.

Smatra da bi reforme i investicije koje će se financirati europskim sredstvima za oporavak i otpornost trebale imati značajan i dugotrajan utjecaj na rast hrvatskog BDP-a u sljedećim godinama. Komisija ističe da je javni dug padao tijekom pet godina, ali je zbog pandemije, odnosno mjera za spašavanje gospodarstva i radnih mjesta, prošle godine snažno porastao.

Refinancirani dug – olakšavajuća okolnost

Olakšavajuća je okolnost što je Hrvatska proteklih godina refinancirala svoj dug po vrlo niskim kamatnim stopama, s dugim dospijećem.

– Rezultat toga je da su, unatoč rastućem javnom dugu, troškovi njegova servisiranja bitno niži. S druge strane, novoakumulirani dug uglavnom je izdan ili denominiran u eurima, čime se povećava izloženost tečajnom riziku. Ipak, s obzirom povijesnu stabilnost tečaja, visoki stupanj euroiziranosti gospodarstva, stabilnu vanjsku konkurentnost, ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), očekuje se da će tečajni rizici biti prigušeni, navodi Komisija.

Očekuje i da će javni dug početi padati već ove godine, a s gospodarskim oporavkom očekuje se da će sljedeće godine pasti ispod 83 posto. Nakon skoro deset godina postupnog pada korporativnog i duga kućanstava, dug korporacija je prošle godine porastao na 63 posto BDP-a, a dug kućanstava na 38,3 posto BDP-a. Komisija je najavila da će odstupanje od Maastrichtskih pravila, prema kojima deficit treba biti ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, vrijediti ove i sljedeće godine, a povratak na pravila najavljuje za 2023. godinu.

Tijekom protekle godine, Komisija je dopustila odstupanje od strogih fiskanlih pravila, kako bi države članice proračunskim sredstvima mogle braniti radna mjesta i spašavati gospodarstvo teško pogođeno pandemijom. Svim zemljama članicama Komisija preporučuje da izbjegnu prerano povlačenje fiskalnih potpora i da iskoriste Mehanizam za oporavak i otpornost za potporu gospodarskom oporavku. Odluka o povratku na poštivanje fiskalnih pravila treba biti donesena na temelju ocjene stanja gospodarstva i kvantitativnih kriterija. Ključni kvantitativni kriterij treba biti povratak na predkriznu razinu gospodarskih aktivnosti.

Izvor:hrt.hr