Nakon dvije sezone terenskog istraživanja brojnosti prikanca te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za očuvanje ove vrste, projektni tim Udruge Dinarica i WWF Adria donio je niz mjera koje je potrebno pod hitno provesti kako bi se očuvala ova vrsta.
Prikanac je, kako navode, iznimno važno kultorološko i prirodno blago Mostarskog blata, a kao što je važan za identitet ljudi Mostarskog blata tako je važan i za očuvanje bioraznolikosti.
“Ako nestane prikanac nestati će i niz vrsta koje se vezuju za njega te će nastati opustošivanje krškog polja Mostarskog blata. Naročito je zabrinjavajuća usporedba brojnosti prikanca u 2020. godini i 2021. godini jer u 2021. godini pri izlasku na teren u nekoliko navrata prikanac uopće nije pronađen u sezoni kad bi se on trebao mrijestiti. Lokalno stanovništvo također tvrdi da je brojnost u ovoj godini u velikom padu u sezoni mrijesta od veljače do svibnja. To se vjerojatno može pripisati i čišćenju kanala na Mostarskom blatu krajem ljeta 2020.godine prilikom čega su mu uništeni hrana i stanište”, navode iz spomenutih udruga.
Kako ističu, potrebno je osigurati stanište prikancu na Mostarskom blatu izgradnjom rezervata ili parka u kojem bi tijekom sezone mriještenja bila zadržana voda kako bi se on nesmetano mogao razmnožavati. Zbog povezanosti vodnih kanala i zemljišno pravnih odnosa predlažili su da taj rezervat bude urađen na mjestu Čajsovina u selu Biograci.
Također, potrebno je ispitati mrijest i ponašanje prikanca u umjetnim uvjetima (ex situ) u prilagođenom akvarijumu te nakon ispitivanja u umjetnom i prirodnom staništu potrebno je prilagoditi dvije akumulacije za život prikanca.
Osim toga, navode da je potrebno zakonski zaštititi vrstu njenim uvrštavanjem u Crvenu listu ugrožene flore i faune FBiH.
Jedna od navedenih mjera je i da Ministarstvo gospodarstva ZHŽ-a dodjeli pravo upravljanja ribljim fondom na Mostarskom blatu, što bi bila osnova za sustavni nadzor i upravljanje brojnosti prikanca.
“Kao zadnju mjeru mislimo da je nužno zaštititi barem jedan dio Mostarskog blata kao iznimno važnog krškog polja s velikim brojem endemskih vrsta. U 2020. godini 26 posto površine EU je zaštićeno a standard Unije je da se do 30 posto površine jedne zemlje članice zaštiti. BiH ima ispod 3 posto površine zaštićeno, a Mostarsko blato kao krško polje s velikim brojem endema predloženo je od Ministarstva okoliša i turizma FBiH kao Natura 2000 područje”, stoji u priopćenju.
Izvor:pogled.ba