Strategija smanjenja pesticida za Hrvatsku će biti veliki izazov, no upravo bi brendiranje namirnica bez pesticida mogla biti prilika za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede na tržištu EU, poručeno je na online konferenciji održanoj u petak u organizaciji europarlamentarke Biljane Borzan.
Potražnja za zdravom hranom rastući je trend
– Način na koji proizvodimo hranu u idućih 10 godina drastično će se promijeniti, rekla je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (SDP) na online konferenciji Pesticidi i antibiotici u proizvodnji hrane: opasnost za zdravlje i okoliš ili nužnost?
Borzan je konferenciju organizirala kao izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju “Od polja do stola” kojom se predviđa smanjenje upotrebe pesticida, umjetnih gnojiva i antibiotika u proizvodnji hrane i općenito u poljoprivredi za 50 posto do 2030. godine.
Predsjednica odbora za ekološku proizvodnju i preradu Hrvatske poljoprivredne komore Amalka Vukelić istaknula je da će ti Ovi ciljevi biti veliki izazov za Hrvatsku, između ostaloga i zbog nedostatne educiranosti poljoprivrednika i vrlo slabe savjetodavne službe unutar ekološke proizvodnje, što su preduvjeti modernizacije proizvodnje i digitalizacije poljoprivrede.
Valerije Vrček, profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, kazao je da su problemi Hrvatske i to što ne sudjeluje u agrokemijskim inovacijama, niti ima značajan doprinos u globalnoj proizvodnji hrane. S druge strane, smatra Vrček, Hrvatska ima puno prostora za inovacije.
– Hrvatska već ima marketinški privlačne proizvode, bez kemije, koji se kao takvi mogu dodatno brendirati. Takvim pristupom mogli bismo ravnopravno ući na europsko tržište, rekao je.
Istaknuo je kako je potražnja za zdravom hranom rastući trend te da je sve više istraživanja koja s druge pokazuju iznimnu toksičnost pesticida.
Rezultati nedavno provedene petogodišnje studije pokazali su da česta konzumacija ekoloških namirnica, bez pesticida, smanjuje učestalost raka za 25 posto. Kod ljudi koji jedu organske namirnice pojava limfoma manja je za 86 posto, kazao je Vrček.
Druga studija, čiji su rezultati nedavno objavljeni u časopisu Science, pokazuje da je toksičnost pesticida sve veća, neovisno o tome što s njima radimo, dodao je.
-Dizajn novih vrsta pesticida je Sizifov posao, nemoguća misija. Donedavno smo koristili organofosfate. Naravno da su i oni toksični za sve, no nedavno su zamijenjeni neonikotinoidima i stvari su se dodatno pogoršale. To je upozorenje – nemamo puno manevarskog prostora, navodi Vrček.
Često se, kao i na ovoj konferenciji, napominje da Hrvatska troši manje pesticida nego većina država članica EU-a, no treba reći kako takva usporedba ne znači da Hrvatska troši malo pesticida, jer je potrošnja pesticida u EU također zabrinjavajuća.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje proda 3747 tona pesticida, sredstava za zaštitu bilja. Iako je 2019. zabilježen pad u odnosu na 2018. i 2017. godinu, 2020. ponovno je porasla prodaja pesticida. Podaci jesu zabrinjavajući, no to je i dalje ispod europskog prosjeka.
-Trebamo iskoristiti taj moment i inzistirati na smanjenju pesticida, a ne na tome kako povisiti prinos po hektaru upotrebom teške kemije, smatra Vrček.
Istaknuo je da je i Eurobarometar pokazao da za više od 50 posto Europljana nije prioritet cijena već kvaliteta namirnice.
– Trenutna, masovna proizvodnja hrane nije moguća bez upotrebe pesticida, rekla je Borzan te naglasila da iako su briga za zdravlje i okoliš na prvom mjestu, potrebno je pronaći ravnotežu kako se ne bi dogodio nenadoknadiv pad proizvodnje i dostupnosti hrane.
– U tom scenariju EU bi se morala okrenuti uvozu hrane iz trećih zemalja, koje imaju blaže propise o pesticidima, što bi onda povećalo upotrebu pesticida u tim zemljama, a to nam definitivno nije cilj; rekla je Borzan.
Pronalazak adekvatnog rješenja kojim će proces proizvodnje hrane biti povoljan i za ljude i za životinje i okoliš, jedan je od glavnih izazova moderne Europe, zaključio je Dubravko Dender iz ekološke udruge BIOM.
Izvor:hrt.hr