Nakon optimističnog ljetnog otvaranja koje se odvija na sve strane, Ameriku i Europu bi za tri do četiri mjeseca mogla pogoditi treća korona jesen i zima. U pozadini svega je opasna korona-kriza u Indiji, koja, s obzirom na širenje virusa, nije toliko daleko koliko se nekima čini.

Također, opasnost su i nove mutacije koronavirusa koje su već “probile” zaštitu koju nudi cjepivo AstraZeneca i koje bi, u najgoroj varijanti, mogle “probiti” i zaštitu ostalih cjepiva, te nas vratiti na početak 2020.

Usporedno s ovim crnim predviđanjima američkog tjednika Newsweek, znanstvenici iz čitavog svijeta rade na stvaranju univerzalnog cjepiva protiv koronavirusa.

LAŽAN OSJEĆAJ

Ljetno otvaranje, smatra Newsweek, može donijeti lažan osjećaj da je pandemija gotova i da se možemo u potpunosti vratiti na stari način života. No, završetak ljeta i povratak ljudi u zatvorene i natrpane prostorije, u kojima bi se koronavirus nakupljao kao dim cigareta, omogućio bi njegovo jače cirkuliranje i širenje. U takvoj situaciji najveću bi opasnost mogli predstavljati ljudi koji su oklijevali s cijepljenjem i koji bi mogli biti žrtve, ali i prenositelji mutiranih sojeva virusa. To bi opet značilo novu provalu pandemije, novu karantenu, još jednu zimu pod pritiskom fizičke distance, zaštitnih maski i odgađanje povratka normalnosti do 2023. godine.

Da se to ne bi dogodilo, smatra poznati američki virolog dr. Anthony Fauci, potrebno je cijepiti između 70 i 85 posto stanovništva, što bi jako smanjilo cirkulaciju virusa i stvorilo toliko priželjkivani “imunitet krda”.

image

No, kako sada stoje stvari, takvo što neće se dogoditi ni u Americi ni u Europi, s iznimkom Velike Britanije.

Naime, zbog zauzetosti, pretjeranog straha od cjepiva i podcjenjivanja koronavirusa, otprilike trećina odraslih Amerikanaca još uvijek nije spremna primiti cjepivo. Slično je i u Europi, koja do jeseni planira cijepiti 70 posto stanovništva, što, prema podacima koje donosi britanski The Economist, nije sasvim izvjesno.

Iz ove računice treba isključiti djecu mlađu od 12 godina, čije je cjepivo tek u fazi istraživanja i teško da će biti odobreno prije iduće godine.

OPASNI SOJEVI

Iako nije izvjesno da bi mutacije koronavirusa mogle “probiti” zaštitu baš svih cjepiva i vratiti nas na traumatično doba u prvoj polovini 2020., genetske varijacije koronavirusa brojne su i opasne.

Naime, vrlo poznati istraživački korona-projekt GISAID, koji od 2010. djeluje u partnerstvu s njemačkom vladom, prikupio je važne genetske informacije za 1,4 milijuna primjeraka koronavirusa iz 172 zemlje svijeta. U ovom genetskom moru najviše zabrinutosti izazivaju varijanta B117, poznata kao “britanski soj”, i varijanta B1617 – “indijski soj”.

U opakoj genetskoj evoluciji koronavirusa za sada je najdalje otišla varijanta B1351, poznata kao “južnoafrički soj”, i varijanta P1, poznata kao “brazilski soj”. Obje su ove varijante u izvjesnoj mjeri već uspjele “probiti” zaštitu koju donosi cjepivo AstraZeneca.

Zbog ove neizvjesnosti, čovječanstvu je hitno potrebno univerzalno cjepivo za sve varijante koronavirusa.

Priča o univerzalnom cjepivu, kako sada stoje stvari, bit će prilično duga i mogla bi trajati sljedeće dvije godine, pri čemu će svako od cjepiva u međuvremenu dobiti “pojačanje” koje bi ih prilagodilo evoluiranim sojevima. To opet znači da su sadašnja cjepiva, uz sva ograničenja, ipak učinkovita, s tim da bi u sljedeće dvije godine maske i fizička distanca mogle biti važna pravila dobrog ponašanja koja bi virusu ograničila manevarski prostor za napad.

Koronavirus, međutim, nije tek obični virusni “igrač”. Naprotiv. Spomenuti GISAID i druge, slične, baze podataka koje “hvataju” i analiziraju genetske varijacije koronavirusa, taj posao uspijevaju napraviti tek djelomično. To znači da je određeni broj genetskih uzoraka koronavirusa izvan našeg dometa, odnosno da “lov” na viruse zahtijeva zajedničku globalnu akciju. U tom je smislu vrlo važna činjenica da je administracija američkog predsjednika Joea Bidena odvojila 1,7 milijardi dolara za potporu međunarodnom “lovu” na nepoznate varijante koronavirusa.

VIZIJA I NOVAC

Kako sada stoje stvari, znanstvenici bi u budućnosti trebali napraviti svojevrsnu virusnu genetsku policu s koje bi mogli uzeti podatke o nekoj novoj varijanti koronavirusa koja bi u budućnosti mogla ugroziti svijet, te relativno brzo napraviti odgovarajuće cjepivo. No, da bi se to dogodilo, potrebna je vizija i novac.

Koliko je to važno, potvrdio je najuspješniji zapadni borac protiv pandemije koronavirusa britanski premijer Boris Johnson. Još u svibnju 2020. uložio je milijardu funti (gotovo milijardu i pol dolara) državnog novca u proizvodnju i nabavu cjepiva. Na tom je tragu američki predsjednik Joe Biden upravo predvidio uložiti milijardu dolara državnog novca u proizvodnju univerzalnog cjepiva protiv koronavirusa.

Američki National Institutes of Health proglasio je stvaranje univerzalnog cjepiva nacionalnim prioritetom te je istraživačkim laboratorijima širom zemlje ponudio sufinanciranje takvih istraživačkih projekata. Potaknuti ovim primjerima, u svoje će džepove, vjerojatno, posegnuti privatni investitori.

Iza ovih investicija krije se nedovoljno poznata činjenica da je svijet u posljednjih 18 godina šetao po rubu pandemije, što je mnoge znanstvenike potaknulo na brojne istrage čiji su rezultati danas od velike koristi.

Među mnogim rezultatima istraga dalekovidnih znanstvenika su pažljivo modificirani proteini koji bi, kad se u obliku cjepiva unesu u ljudsko tijelo, trebali potaknuti imunosnu reakciju. Naime, naš organizam bi trebao početi proizvoditi odgovarajuća antitijela koja bi zaustavila sve varijante koronavirusa. Istovremeno, znanstvenici su stvorili i sintetska antitijela koja bi se mogla proizvoditi vrlo brzo i jeftino i koja bi bila učinkovito cjepivo. Ova je zamisao od kraja prošle godine u trećoj fazi kliničke provjere, odnosno trenutno se iskušava na dobrovoljcima. Konkretni rezultati ovih pokusa i, moguće, odobrenje ovakvog univerzalnog cjepiva očekuju se tek tijekom 2022. godine.

TRI OPCIJE IZ ‘MODERNE’

Usporedno s ovim vodi se i borba za eliminaciju koronavirusa i njegovih opasnih mutacija “nadogradnjom” postojećih cjepiva.

U tom smislu farmaceutske kompanije u Europi i Americi, potaknute “južnoafričkim sojem” koronavirusa, smišljaju nove načine na koje bi se oduprle koronavirusu i njegovim varijacijama.

image

Tako, na primjer, kompanija “Moderna” trenutno razvija tri nove opcije borbe protiv virusnih mutacija. Prva opcija predviđa davanje treće doze osnovnog cjepiva, s nadom da bi ta dodatna doza kod ponovno cijepljenih trebala potaknuti jaču proizvodnju antitijela. Istodobno, “Moderna” proizvodi i novo cjepivo koje bi bilo specijalizirano za borbu protiv “južnoafričkog soja” koronavirusa, a time učinkovito i za ostale sojeve. Uza sve to, “Moderna” radi i na trećem cjepivu, koje bi se koronavirusu suprotstavilo kombinacijom prva dva cjepiva.

Ipak, na duge staze, smatra Newsweek, jedino je pravo rješenje spomenuta proizvodnja univerzalnog cjepiva. Kako predviđa američki tjednik, koronavirus bi se najesen mogao vratiti po nove necijepljene, ali i cijepljene žrtve. Takvo stanje moglo bi potrajati barem još dvije godine, sve dok znanstvenici ne “ukrote” mutacije koronavirusa. Nakon toga moglo bi nas čekati manje-više redovito cijepljenje protiv svih sojeva koronavirusa.

PIŠE TIHOMIR RAJČIĆ/slobodnadalmacija.hr