Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević rekao je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 kako je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao predsjednika RH Zorana Milanovića zbog prijepora oko spominjanja BiH u deklaraciji samita NATO-a te da je postignuto kompromisno rješenje.
Milanović je poručio da neće dati suglasnost za završnu deklaraciju samita ako u njoj ne budu spomenuti Daytonski ugovor i konstitutivnost triju naroda u BiH.
Na predsjednikove kritike oštro je odgovorio ministar Gordan Grlić Radman. Tvrdi da su predsjednikove izjave čista obmana, da nemaju nikakvih uporišta i da je predsjednik prepisivač svega onoga za što se Vlada zalaže – za konstitutivnost, jednakopravnost i izmjenu izbornog zakona u BiH.
Milanović je na samitu potvrdio kako je nakon njegove poruke – da neće dati suglasnost za završnu deklaraciju samita, ako u njoj ne budu spomenuti Daytonski ugovor i konstitutivnost triju naroda u BiH – spor ipak izglađen.
– Nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnova funkcioniranja BiH, morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu. I razgovarao sam, nazvao me glavni tajnik jučer oko 15 sati i to je riješeno u pola minute, rekao je Milanović.
Kovačević je, govoreći o prijeporima oko deklaracije u HTV-ovoj emisiji Studio 4, rekao da je riječ o zajedničkoj izjavi u kojoj se između ostalog spominje BiH.
– Budući da ni Zapadni Balkan ni Bosna nisu predmet ovog samita, to je samo usput spomenuto i vjerojatno su naši pregovarači zbog toga propustili inzistirali da budu spomenute one formulacije na kojima hrvatska vanjska politika prema BiH inzistira, premda je i naša delegacija nešto pokušala. Međutim, sve dok predsjednik nije rekao da neće potpisati zajedničku deklaraciju – a to bi u ovim trenucima presudnim za NATO bilo, pa možemo reći skandalozno – sve dok predsjednik nije rekao da neće potpisati, NATO nije reagirao. Međutim, jučer u poslijepodnevnim satima glavni tajnik NATO-a nazvao je predsjednika ili Ured predsjednika i objasnio da se Daytonski sporazum spominje u tom dokumentu, da se spominje potreba reforme izbornog zakonodavstva, ali se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi. Tako da je postignuto kompromisno rješenje, rekao je Kovačević.
Kovačević je istaknuo kako se među 14 točaka koje BiH treba ispuniti da bi se kvalificirala za početak pregovora s EU-om spominju i promjene ustava koje se ne tiču samo promjene izbornog zakonodavstva, već ravnopravnosti svih građana BiH bez obzira pripadaju li jednom od konstitutivnih naroda ili ne. Ključno je da se usuglase SAD i EU, rekao je Kovačević, koji pretpostavlja da će, kad svi detalji budu usuglašeni, oni zajednički krenuti s inicijativom za promjenu Daytonskog sporazuma.
“Rusija koristi svaku priliku da oteža daljnju europsku integraciju Zapadnog Balkana”
Komentirajući prijepore oko izbora visokog predstavnika u BiH, Kovačević je rekao i kako Rusija koristi svaku priliku da oteža daljnju europsku integraciju Zapadnog Balkana.
– Rusija podržava Republiku Srpsku, koja se zauzima za ukidanje funkcije visokog predstavnika, a znamo da je to Aneks 10 Daytonskog sporazuma, rekao je Kovačević.
Kovačević je rekao kako administracija američkog predsjednika Joea Bidena na međunarodnom planu sanira štete koje je izazvala administracija Bidenova prethodnika Donalda Trumpa, ustvrdivši da će se Biden nedvojbeno zauzeti za ubrzanu integraciju zemalja Zapadnog Balkana, što, kad je riječ o BiH, podrazumijeva promjenu ne samo izbornog zakona, već i ustava.
Kina kao glavni suparnik NATO-a
Kovačević je rekao kako je SAD napravio određene ustupke Europi da bi se NATO pristao angažirati na Pacifiku.
– Dokument NATO 2030 definira Kinu kao glavnog strateškog suparnika, potencijalnog neprijatelja, i NATO preuzima obvezu angažmana oko osiguravanja slobode plovidbe i jamca mira u Pacifiku, što je dosad bila samo američka uloga. Amerikanci sa zemljama NATO-pakta žele podijeliti troškove izvršavanja svojih misija na Pacifiku, rekao je među ostalim Kovačević.
Kovačević je rekao kako je Kina u Europi prisutna kao investitor i izvođač velikih radova te da želi biti još prisutnija na financijskom planu, zbog čega je s Europom dogovorila sporazum o investiranju, ali je pod pritiskom SAD-a Europa obustavila pregovore o mogućoj ratifikaciji tog sporazuma.
– To je zapravo prvi veliki uspjeh Bidenove administracije, rekao je Kovačević.
Interesi SAD-a i EU-a nisu u potpunosti usuglašeni, rekao je također Kovačević, navevši kao primjer spor o carinama koje je Trumpova administracija uvela na čelik i aluminij iz Europe, a koji još uvijek nije riješen.
Izvor:hrt.hr