Dan je antifašističke borbe. Na današnji dan prije 80 godina u šumi Brezovici kod Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred, koji je bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. U Spomen-parku Brezovica brojna su izaslanstva položila vijence. Svečanost obilježavanja prvi je put organizirala Vlada, a prvi put sudjeluje i premijer Andrej Plenković.
Jandroković čestitao Dan antifašističke borbe
10:25
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković čestitao je Dan antifašističke borbe.
– Na Dan antifašističke borbe prisjećamo se 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi partizanski odred. U to vrijeme na teritoriju Hrvatske djelovao je jedan od najsnažnijih antifašističkih pokreta u okupiranoj Europi koji svjedoči i simbolizira opredijeljenost hrvatskog naroda za antifašizam u okolnostima Drugoga svjetskog rata. Te vrijednosti ugrađene su i u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske, stoji u čestitki predsjednika Sabora.
Podsjetio je i da je opredijeljenost Republike Hrvatske u promicanju antifašizma potvrđena u izvorišnim osnovama Ustava kao i u Deklaraciji o antifašizmu koju je Hrvatski sabor donio 2005. godine u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom.
– Današnja slobodna i demokratska Republika Hrvatska nastala je herojskom pobjedom u Domovinskom ratu te postala članica NATO-a i Europske unije u okviru kojih se snažno zalaže za očuvanje europskih vrijednosti mira, slobode, demokracije te solidarnosti i zaštite ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. Na današnji dan prisjećamo se svih onih koji su svoje živote žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković čestitavši svim građankama i građanima Republike Hrvatske Dan antifašističke borbe u uime Sabora i osobno.
Milanović. Istina je voda duboka
09:49
Predsjednik RH Zoran Milanović dočekan je glasnim pljeskom okupljenih.
– Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je u stvari lijepa. Teška, krvava, ali lijepa, rekao je Milanović.
Rekao je kako su sisački komunisti koji su pokrenuli ustanak bili borci za revoluciju, sovjetsku Hrvatsku, ne demokraciju.
– Ja ovdje danas nisam, niti ikoji put od ovih desetak puta kojih sam ovamo dolazio, kao građanin, kao predsjednik SDP-a, kao predsjednik Hrvatske vlade, da bih ikome utjerao svoju istinu i da bih ikome dao bilo kakav zadatak, što trebamo, da bih poslao poruku. Ja sam ovdje samo da ukažem na neke stvari koje Hrvatsku stavljaju tamo gdje joj je mjesto, ne na mapu, rekao je Milanović.
Hrvatska je bila na strani istine i dobra
Rekao je da su hrvatski komesari dolazili među narod koji je bio “devastiran, pobijen, kao da je netko krenuo u lov bez ikakve lovačke dozvole, na ljude, na muškarce, žene djecu, tu po selima i varošima Banije i Korduna”.
– S jedne strane komunistička agitacija, spremnost, organizacijske sposobnosti, i s druge strane, jer hrvatski narod kao takav u tom trenutku nije bio zreo za ustanak, jer je živio u iluziji da je dobio nekakvu svoju državu koja ga je prodala za sitnu banku, i srpski narod Hrvatske, naša braća po oružju u tom ratu – nažalost, ne više u ovom zadnjem ratu, ali u tom ratu naša braća po oružju – su zajedno s hrvatskim komesarima dizali taj narodni ustanak, rekao je Milanović.
Istaknuo je kako je iz današnje perspektive neshvatljivo da je mali Sisak u to vrijeme imao 77 komunista, pripadnika tajne, prema vlastima terorističke organizacije, ljudi spremnih na sve.
– Prva dva mjeseca oni su koegzistirali s ustaškom vlašću jednom metodom toplo-hladnog odnosa u kojemu ih ustaše nisu dirali, i to je istina, zbog pakta Hitlera sa Staljinom, rekao je predsjednik Milanović.
– Onog dana kada je Hitler napao Sovjetski Savez, to je važno reći, komunistička glava više nije vrijedila ni prebijene pare. I to je isto jedan od razloga za bijeg komunista u šumu, dodao je.
– Hrvatska nije bila na strani pobjednika. Hrvatska je bila na strani istine i dobra. Većina hrvatskog naroda, većina ljudi u Hrvatskoj, i Srba u tom ratu. Velika većina. Jer isticati cijelo vrijeme da smo bili winneri, pobjednici, a ne loseri, je lutrijski pogled na život i sudbinu. To znači da smo mogli izgubiti, da je, recimo, Osovina dobila rat. Bi li to naš otpor činilo manje vrijednim?, upitao se Milanović.
Milanović obraćanje završio riječima Franje Tuđmana
Rekao je kako je ići u 2. svjetski rat kao Hrvat 1941. i 1942. godine bio čin nevjerojatne hrabrosti i avanturizma.
– Hrvatska može biti bolja. Hrvatska je jedna uređena, stabilna država. Ipak, ipak. Ovdje je cijeli državni vrh, ovdje su i ranije dolazili svi predsjednici, ja kao premijer, dolazili su i ministri iz ove Vlade, svih ovih godina netko je dolazio. Dakle, ovo nikada nije bilo neko ružno pače, ali sada je možda istaknuto, možda sjaji u svoj svojoj snazi i privlačnosti, rekao je Milanović.
Rekao je kako ćemo na povijest gledati različito te da u Hrvatskoj ima ljudi, i to ne malo, koji na ovaj dan gledaju s neodobravanjem i ne žele ovu proslavu. To je odlika svake političke nacije, dodao je Milanović.
Obraćanje je završio riječima Franje Tuđmana.
– Kad je umro Vlado Janić Capo, 3. ili 4. svibnja, maja, 1991. godine, dva dana nakon ubojstva naših dečki u Borovom Selu, Tuđman je poslao telegram, objavljeni telegram u knjigama naših historičara, obitelji pokojnog Vlade Janića Cape, njegovog prijatelja, starijeg druga, intimusa, iz beogradskih, manje partizanskih dana, i među ostalim riječima laude napisao da je njegov put, njegov primjer, primjer nacionalnog, ljudskog i političkog poštenja. Sjećajmo se tog poštenja. Živjeli, zaključio je Milanović.
Plenković: Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja
09:38
Sljedeći je za govornicu izašao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
– Premda je ovaj praznik ustanovljen 1991. godine na iniocijativu predsjednika Tuđmana, od ove godine je Vlada nositelj njegove organizacije i tako će biti i u budućnosti, poručio je.
Premijer je podsjetio na povijesne okolnosti u kojima je osnovan Prvi partizanski odred.
– Nakon Njemačke okupacije uspostavljen je kvislinški režim Ante Pavelić. U stvarnosti je Hrvatska bila podijeljena, a dijelovi Dalmacije su bili pod Italijom. Doneseni su rasni zakoni protiv židova i Roma. U takvim okolnostima je skupina od 70-ak osoba osnovala Prvi sisački odred. Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske što je dovelo do ZAVNOH-a koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu. ZAVNOH je omogućio raskidanje ugovora s Italijom i povratak Istre i Dalmacije u Hrvatsku, ističe predsjednik Vlade RH.
– Stvaranje demokratske Hrvatske u obruču ratne Europe je jedinstven događaj, nedovoljno priznat od povjesničara. Hrvatska je imala najmasovniji partizanski pokret u Europi zbog čeka je Hrvatskoj osigurano istaknuto mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata, poručio je.
– Prošle godine obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji. Tada sam, uz veliki ponos, rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih i s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo. Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama partizana, vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. Tu ponajprije mislim na poslijeratne zločine na Bleiburgu što je produbilo podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu mislim i na poslijeratne čiste političkih neistomišljenika, rekao je.
– Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja. Samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u hrvatskom društvu i raditi na jedinstvu koje nas je i spasilo u Domovinskom ratu, poručio je premijer.
– U vremenu klimatskih promjena Hrvatskoj je više nego ikad potrebno jedinstvo i pogled u budućnost. Hrabrim pogledom na prošlost treba osloboditi energiju i optimizam koji će nas voditi naprijed. Vjerujem da bi se s tim složili i oni koji su prije 80 godina krenuli u borbu protiv najvećeg zla, završio je premijer Plenković.
Katičić: Uloga antifašističkog pokreta u Hrvatskoj bila je od velike povijesne važnosti
09:32
Nazočnima se zatim obratio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik Krunoslav Katičić.
– Uloga antifašističkog pokreta u Hrvatskoj bila je od velike povijesne važnosti u stvaranju demokratske Hrvatske i zato taj dan ima posebnu važnost za čitavu Hrvatsku, to su riječi prvog hrvatskog predsjednika. Danas smo ovdje kako bi se poklonili toj odlučnosti i hrabrosti koju je Hrvatska iskazala u borbi protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva, poručio je.
– Hrvatska se našla na strani pobjedničke antifašističke koalicije i dio je te povijesti na koju moramo biti ponosni, kao i zbog toga što je s antifašističkim pokretom Hrvatska u svoje krilo vratila Istru, Rijeku, Zadar i otoke. Stečevine antifašizma upisane u odluke ZAVNOH-a te političko ustavne osnove jugoslavenske federacije kao zajednice ravnopravnih naroda s pravom na samoodređenje dale su nam pravne pretpostavke za izlaz iz Jugoslavije i za proglašenje neovisnosti, dodao je.
– Prvi hrvatski predsjednik, i sam sudionik NOB-a, bez ikakve dvojbe svjestan tih činjenica uvrstio je Dan antifašističke borbe na kalendar samostalne i suverene Hrvatske. Antifašizam i Domovinski rat u temeljima su moderne države Hrvatske, tako treba ostati i to je naša poruka onima, premda s drugog političkog aspekta, vode neku drugu politiku, rekao je Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Sabora i zastupnik u Saboru.
Habulin: Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je RH zasnovana na temeljima antifašizma
09:26
Prvi se nazočnima obratio predsjednik SABA-e Franjo Habulin koji ih je pozdravio.
– Vrlo svjesno odabrao sam ovaj redoslijed iako znam da time kršim protokol, no mi smo ovdje eda se prisjetimo početka antifašističke i da bi potvrdili našu privrženost antifašizmu danas. Pa zar nije onda logično prvo prizdraviti preživjele borce. Drago mi je da smo se danas okupili ovdje, znamo što se 22. lipnja dogodilo ovdje pa o tome neću niti govoriti, ali ću govoriti o nečem drugom. Dobro je da se ovo obilježavanje odvija u organizaciji Vlade RH, ali nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetila kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike. Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da jeste, onda se mora poštivani ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu i ne samo riječima nego i djelima, poručio je.
– Znam da se nerado čuje za ustašizaciju ili fašistoizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio mali. U isto vrijeme se u medijima i knjigama slijevala bujica laži. Prekrajala se istina. Odgajali smo mlade u neznanju, ugrađivali im krive vjernosti, ustvrdio je.
– Ispod glasa smo komentirali kad su mijenjali imena ulica i trgova, kad su vojne postrojbe dobivale imena po notornim ustaškim zločinima. Šutimo kad mladi pozdravljaju ustaškim pozdravom kojeg ne razumiju. Vlast je u zadnjih 30 godina uglavnom šutjela o tome, a o ulozi Crkve neću govoriti, poručio je Habulin.
Plenković i Milanović položili vijence
09:10
Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović položili su vijence kod spomenika Debeli brijest u Brezovici.
Uoči početka svečanosti predsjednik i premijer su se rukovali.
U šumi Brezovici održana je glavna svečanost koju je prvi puta organizirala Vlada. Ondje je po prvi put došao premijer Andrej Plenković, a došao je i predsjednik Republike Zoran Milanović. Uz Plenkovića u Brezovicu su došli potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Bio je ovo prvi put da su predsjednik i premijer zajedno na jednome mjestu nakon višemjesečnih javnih verbalnih sukoba.
– Ovaj put je Vlada organizator i zbog toga je i premijer tu. A osim toga, činjenica je da je 80. obljetnica osnivanja 1. sisačkog partizanskog odreda, prvog u ovom dijelu Europe je dodatni razlog za dolazak, ne samo premijera nego i potpredsjednika Vlade i ministra znanosti i obrazovanja, rekao je Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade.
Inače, Dan antifašističke borbe državni je praznik u Hrvatskoj i neradni dan.
22. lipnja 1941. osnovan Prvi sisački partizanski odred
Zapovjednici Prvog sisačkog partizanskog odreda bili su Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković, a među 77 boraca bili su Mika Špiljak, Nada Dimić i drugi. Odred je osnovan nakon napada Njemačke na SSSR.
Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno. U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Izvor:hrt.hr