“Smatram da se kvalitetna reforma izbornog zakonodavstva ne može izvršiti bez izmjena Ustava.”
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić smatra da se kvalitetna izmjena izbornog zakonodavstva ne može izvršiti bez izmjena Ustava, da BiH, ako želi pravednije društvo, jednakih prava za sve, mora ići ka izgradnji građanskog društva. Komšić je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao je kako su građani Bosne i Hercegovine, zapravo njegovi najiskreniji saveznici u bosanskohercegovačkoj politici jer jedino građani BiH be pristaju na etničku podjelu države. Prema njegovom mišljenju, za regiju veoma je bitna zajednička europska budućnost svih zemalja Zapadnog Balkana.
Bojite li se da bi ako se ne postignu izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kakve očekuje HDZ BiH moglo doći do blokade održavanja izbora 2022. godine, a posebno ako dođe do njihove implementacije?
Komšić: Po mom uvjerenju postoji očita namjera kod HDZ-a BiH da posegnu za takvim djelovanjem, samo je pitanje političke odluke smiju li se u to upustiti. Blokiranje izbora se može izvršiti putem blokade donošenja proračuna institucija. Takvo iskustvo smo imali još prošle godine, pa su lokalni izbori pomjerni, ne samo zbog pandemije nego i zbog toga. Međutim, smatram da takvu vrstu političke drskosti se nikako ne bi smjelo dopustiti, posebno ne od strane međunarodne zajednice. Ne možete blokirati izbore samo zato što vam se ne sviđaju izborna pravila koja su na snazi od Dejtona do danas. Njih, doduše, treba mijenjati, ali opet ne u antieuropskom i antidemokratskom smjeru u kojem HDZ to želi.
Smanjiti ovlasti domova naroda
Mogu li izmjene Izbornog zakona bez izmjena Ustava? Kako pomiriti koncept konstitutivnosti i građanskog društva?
Komšić: Smatram da se kvalitetna reforma izbornog zakonodavstva ne može izvršiti bez izmjena Ustava. Takvu tvrdnju podupiru presude Europskog suda za ljudska prava, s pravne strane, a s političke strane gledano, i Sjedinjene Američke Države i Europska unija su pri stavu da je prvo potrebno izvršiti ograničene izmjene Ustava Bosne i Hercegovine. Ja sam suglasan i s pravnom i s političkom konstatacijom da izmjene Izbornog zakona ne idu bez izmjena Ustava.
Što se tiče mirenja koncepta konstitutivnosti i građanskog društva, iskren da budem, tu se u konačnici radi o dva potpuno suprotstavljena koncepta, pri čemu stojim na pozicijama građanskog društva i države, onakvog koncepta kakav vlada u zapadnim demokracijama kojima težimo. Zapravo, tu se radi o konceptualnom sukobu između konstitutivnosti kao komunističke zaostavštine koja je utemeljila etnički ključ i princip u politici, i građanskog društva, koje je obilježje euroatlantskog svijeta. Ako želimo pravednije društvo, društvo jednakih prava za sve građane, mi moramo od prvog ići ka drugom.
Ovo što sad imamo je jedna pat pozicija, u kojoj etničko – konstitutivno još uvijek ima dominantnu ulogu. To se najbolje vidi po ovlastima domova naroda koji su sredstvo etničkih političkih blokada. Ovlasti domova naroda moraju se drastično smanjiti i suštinski promijeniti.
Ali, u tome procesu se ne smije upasti u jednu zamku – primjera radi, da se ovlasti domova naroda kozmetičkim i formalnim promjenama “smanje”, a da se k tome etničko predstavljanje, kao sredstvo blokada, iz domova naroda preseli u zastupničke skupštine. Time bi etnički princip samo bio dodatno ojačan. Vidim da HDZ, kroz načelno „pristajanje“ na reduciranje uloge doma naroda, želi da napravi tu vrstu podvale. Njihov način „smanjivanja“ uloge doma naroda nije smanjivanje nego, zapravo, jačanje te etničke uloge.
Kako gledate na sve učestalije loše djelovanje zvaničnog Zagreba spram Bosne i Hercegovine u skoro svim aspektima. Radi li se o pritiscima s ciljem realizacije zahtjeva HDZ-a u BiH?
Komšić: To djelovanje, kao što ste vidjeli, obilo se službenom Zagrebu o glavu. Nakon Rezolucije Europskog parlamenta iz koje su izbačeni termini tzv. konstitutivnosti, legitimnog predstavljanja, federalizacije, nismo bili u prilici mnogo čuti dužnosnike iz Zagreba, a samo se sjetite kako su mjesecima ranije, skoro na dnevnoj bazi, svima okolo držali predavanja o tome kako urediti izborni zakon u našoj državi. Ništa od toga nisu uspjeli, a mi smo se, pošto je ovo naša zemlja, a ne njihova, potrudili da ne uspiju u tome da se kroz EU institucije proguraju rješenja i formulacije koje idu na štetu države Bosne i Hercegovine. Međutim, ta politička utakmica nije završena, ona još uvijek traje. Štoviše, intenzivira se, i ja bih iskoristio i ovu priliku da pozovem građane naše države na budnost i oprez. To su moji najiskreniji saveznici u bosanskohercegovačkoj politici. Jedino građani Bosne i Hercegovine nisu ti koji su spremni da pristanu na etničku podjelu naše države, jer svi znamo čemu to vodi. Jedino oni ne mogu i ne znaju izdati domovinu.
Dnevnik.ba