Plastika za jednokratnu upotrebu jedan je od najvećih izvora zagađenja svjetskih mora. Naši otoci Zlarin i Krapanj pravi su primjeri kako treba djelovati da bi se zaustavilo onečišćenje plastikom i našeg Jadrana.
Ambasador ideje o otočju bez plastike Domagoj Jakopović lako je preplivao tjesnac između kopna i najnižeg hrvatskog naseljenog otoka.
– Evo, sa sobom sam donio nešto što se sviđa na svim plažama u svakom moru – tu su plastične vrećice, ima stakla, ima metala, rekao je.
Zastrašujući je podatak: u minuti proizvodimo milijun plastičnih boca. Umjesto u reciklažu, u riznicu života plavoga planeta svake godine bacimo najmanje 8 milijuna tona.
– Hrvatska kao zemlja Jadranskog mora, koje je pogotovo ranjivo, mora biti ne na začelju te borbe, nego naprijed. Mi moramo primjerom i odgovornošću pokazati kako plastiku rješavati, rekao je Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu.
I dok Hrvatska kasni u pridruživanju EU-ovoj direktivi o zabrani jednokratne plastike, Krapljani znaju – pet do dvanaest već je prošlo. Baštinicima naslijeđa ronilaca i spužvara – podmorje je drugi dom.
Odlučili su, stoga, slijediti Zlarinjane i potpisima potvrditi predanost ideji zelenoga otoka. No problem nije samo jednokratno korištenje. Plastika je nezaobilazan dio predmeta iz naše svakodnevice. Arhipelagu bez plastike, nakon Zlarina i Krapnja, trebao bi se pridružiti i otok Prvić.
Izvor:hrt.hr