U našem duboko neravnopravnom svijetu milijuni ljudi žive i umiru od nedostatka hrane svake godine. Prošle je godine Oxfam upozorio da bi se “virus gladi” mogao pokazati smrtonosnijim od Covid-19. Ono što smo vidjeli kao globalnu zdravstvenu krizu, brzo je preraslo u upaljenu krizu gladi, ostavljajući milijune na rubu gladi.
Otkako je započela pandemija Covid-19, brojne ranjive zajednice širom svijeta šalju jasnu, hitnu i opetovanu poruku: “Glad nas može ubiti prije koronavirusa”.
Danas smrt od gladi nadmašuje smrti od virusa.
Oko 9 milijuna ljudi umire godišnje od gladi, a od toga čak 3,1 milijuna djece, što je nažalosnija stvar o kojoj mediji i političari vrlo malo pričaju i pišu.
To je gotovo polovica svih smrtnih slučajeva kod djece mlađe od 5 godina. Djeca umiru jer im tijelu nedostaju osnovne hranjive tvari, prema podacima theworldcounts.com
Na globalnoj razini 822 milijuna ljudi pati od pothranjenosti.
Nezaustavljeni sukobi, gospodarski poremećaji potaknuti pandemijom i eskalirajuća klimatska kriza produbili su siromaštvo i gurnuli još milijune ljudi u ekstremne razine nesigurnosti s hranom, neke na rub gladi, piše oxfam.org
U 21. stoljeću nema mjesta ni opravdanja za glad.
Ako se zaustave sukobi i klimatska kriza, pruži li se podrška manjim poljoprivrednicima, ako se potiču spasonosni programe prehrane, danas se može okončati glad.
Akutna nesigurnost u dobavi hrane u vrijeme pandemije se povećala za 40 posto, dok su nedavni porasti cijena hrane pojačali postojeće pritiske koje izazivaju sukobi, klimatske promjene i pandemija covida-19, objavio je u četvrtak UN-ov Svjetski program za hranu (WFP).
U našem duboko neravnopravnom svijetu milijuni ljudi žive i umiru od nedostatka hrane svake godine. Prošle je godine Oxfam upozorio da bi se “virus gladi” mogao pokazati smrtonosnijim od Covid-19. Ono što smo vidjeli kao globalnu zdravstvenu krizu, brzo je preraslo u upaljenu krizu gladi, ostavljajući milijune na rubu gladi.
Tri smrtonosna događaja potaknula su glad i pothranjenost u svijetu: sukob, ekonomski šokovi zbog mjera u pandemiji Covid-19 i klimatska kriza. Zajedno su opustošili zajednice na svjetskim žarištima gladi i uspostavili uporišta u novim epicentrima gladi. Sukob je ostao najveći pokretač gladi širom svijeta tri uzastopne godine, uključujući i tijekom pandemije.
Pandemija je također ogolila najveći porast nejednakosti od početka vođenja evidencije. Procjenjuje se da će procijenjeni broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu doseći 745 milijuna do kraja 2021., što je porast od 100 milijuna od početka pandemije.
Najmarginaliziraniji ljudi, uključujući žene, prognanike i radnike, najviše su pogođeni. Gubitak zaposlenja koštao je žene širom svijeta najmanje 800 milijardi dolara izgubljenog dohotka u 2020. godini. Očekuje se da će dodatnih 47 milijuna žena širom svijeta pasti u ekstremno siromaštvo 2021. godine.
U međuvremenu su bogati nastavili biti još bogatiji.
Bogatstvo 10 najbogatijih ljudi povećalo se prošle godine za 413 milijardi dolara.
Među zemljama i regijama u kojima se prehrambena kriza pogoršala zbog pandemije, neke su posebno zabrinjavajuće: Jemen, Srednjoafrička Republika, Afganistan, Venezuela, zapadnoafrički Sahel, Etiopija, Sudan, Južni Sudan, Sirija. Glad je također pojačana na vrućim žarištima gladi poput Brazila, Indije i Južne Afrike.
Izvor: narod.hr/oxfam.org