Obilne kiše koje su prouzročile smrtonosne poplave širom zapadne Njemačke i Belgije izazvale su uzbunu, a mnogi se pitaju jesu li za to odgovorne klimatske promjene.

– Riječ je o ljetnom europskom monsunu. Očekuju se grmljavinska nevremena koja mogu biti i jača. Može se reći da to ima veze s globalnim zatopljenjem, jer se u tim klimatskim scenarijima govorilo o povećanju čestine i jačine ekstrema, uključujući poplave, suše i visoke temperature, rekao je Krešo Pandžić, Državni hidrometeorološki zavod.

HRT-ov meteorolog Zoran Vakula istaknuo je kako nisu iznenađenje lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, nevremena…, ali je za ovu godinu zanimljivo to što je previše ekstrema na puno mjesta u svijetu.

– Znalo ih je biti i prije, ali učestalost tih pojava je zabrinjavajuća, rekao je.

Na pitanje je li se scenarij u Njemačkoj i Belgiji mogao izbjeći Pandžić je rekao kako ne postoji mehanizam umjetnog sprječavanja tih pojava, ali da su se mogle ublažiti posljedice. 

Vakula je istaknuo da je problem u tome što se upozorenja ne shvaćaju ozbiljno.

– Mi dajemo u sustavu meteoalarma – sustav upozorenja na opasne pojave – narančasto, nekad i crveno upozorenje i unatoč tome opet vidimo automobile koji se kreću, prevrnute kamione… Problem je što se upozorenja ne shvaćaju ozbiljno, a pitanje je i da su u Njemačkoj shvatili ozbiljno, bi li išli na evakuaciju tako velikog broja ljudi, istaknuo je. 

Dodao je da se nalazimo na vrhuncu toplog dijela života zemaljske kugle kojem je čovjek barem malo, ali i više, pridonio svojim neodgovornim ponašanjem prema prirodi.

– Gradnja nije kakva bi trebala biti. Mi mijenjamo uobičajene tokove rijeka i dovodimo sebe u opasnost. Projektiranje bi trebalo biti smišljenije, trebali bi paziti kako se priroda inače ponaša i onda paziti da ne djelujemo previše na to njezino uobičajeno ponašanje, rekao je Vakula. 

– Nije sve nepovratno izgubljeno, rekao je Pandžić, dodavši kako se Pariškim sporazumom definira zaustavljanje globalnog zatopljenja, te da će se na taj način ublažiti i pojava ekstrema.

– Postoje određene mjere, uvođenje tzv. zelenog gospodarstva – zamjena fosilnih goriva sa obnovljivim izvorima energije, uvođenje električnih automobila, štednja energije…. Nema bojazni da će biti nekakav gubitak, to je investicija u budućnost, da ne bi došli u nepovratno stanje, rekao je te dodao: na kraju ovog stoljeća mogli bi se vratiti u prirodno stanje ako se sve ispuni kako je zacrtano.

Izvor:hrt.hr