Predsjedniku Vrhovnoga suda Republike Hrvatske sucu Đuri Sessi 20. srpnja 2021. prestao je mandat na dužnosti predsjednika suda, zbog činjenice da Sabor ni nakon dva javna poziva nije izabrao osobu koja bi ga naslijedila.
Najvišim sudom privremeno će upravljati zamjenik predsjednika Marin Mrčela
Situacija prestanka dužnosti predviđena je u Zakonu o sudovima. Do izbora novog predsjednika poslove sudske uprave obavljat će zamjenik predsjednika, čije su ovlasti određene zakonom koji je donio Hrvatski sabor. Demokratski legitimitet postoji jer su zakon donijeli demokratski izabrani predstavnici.
“Dugotrajnost sudskih postupaka najveći je problem. U obavljanju poslova sudske uprave nastavit će se poduzimanje radnji radi nastavljanja trenda smanjenja broja predmeta i njihova bržeg rješavanja. Bez obzira na to koliko će situacija do izbora novog predsjednika trajati i kako će završiti, suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet. Zato nema ustavne krize. Suci nisu “proizveli” ovu situaciju niti žele biti dio dnevnopolitičkih sučeljavanja. Sucima je svejedno koja je politička opcija na vlasti sve dok se poštuje samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koja je određena Ustavom Republike Hrvatske.”, stoji u priopćenju kojeg je u utorak objavio glasnogovornik Vrhovnog suda, sudac Željko Pajalić.
Premijer Andrej Plenković odbacio je krajem lipnja teze da će zbog zbog neizbora predsjednika Vrhovnog suda doći do ustavne krize i do zastoja reforme pravosuđa.
“Nema nikakve ustavne krize, ne znam čija je to teza, tko to govori govori krivo i loše, to jednostavno nije točno, ništa se dramatično ne događa. Imamo proces koji nije uspio u prvom ni u drugom krugu, ići će treći poziv pa se nadam da će uspjeti”, rekao je premijer novinarima, napomenuvši da predsjednik Republike predlaže a Sabor, odnosno parlamentarnu većina odlučuje. Upitan brine li ga kao premijera scenarij po kojem Vrhovni sud više ne bi imao izabranog čelnog čovjeka, Plenković je upitao tko je taj koji govori o višegodišnjem scenariju neizbora. “Imate predsjednika Vrhovnog suda kojeg bira Sabor, imate zamjenika predsjednika koji će obavljati poslove i proces će trajati dalje”, rekao je premijer. Zaključio je da se zbog toga neće ništa čudno dogoditi i da će Vrhovni sud i država funkcionirati.
Zašto još nemamo predsjednika Vrhovnog suda?
Na čelu Vrhovnog suda Sessa bio je od 20. srpnja 2017. Prijavio se i za novi mandat na prvom javnom pozivu raspisanom u veljači, koji je Državno sudbeno vijeće (DSV) raspisalo ove godine po novim zakonskim odredbama, no predsjednik RH Zoran Milanović nije ga predložio Saboru, kao niti ostalo troje kandidata koji su se prijavili.
Na drugom pozivu, Milanović je ustrajao na kandidatkinji Zlati Đurđević. Prijedlog predsjednika Zorana Milanovića odbio je 81 zastupnik. Osim većine vladajuće koalicije, povjerenje profesorici Đurđević uskratili su i Hrvatski suverenisti i Domovinski pokret – iz više različitih razloga.
Na drugi DSV-ov javni poziv, raspisan nakon što je Ustavni sud zaključio da predsjednik RH Saboru može predložiti samo kandidata koji se prijavio na javni poziv DSV-a, Sessa se nije javio jer ga predsjednik, koji je na toj dužnosti želio profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević, očito ne želi predložiti Saboru za imenovanje.
Zašto je Vrhovni sud važan?
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima). Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
obavlja druge poslove određene zakonom.
Vrhovni sud Republike Hrvatske ima dva odjela:
- Kazneni odjel – obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava, te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu,
- Građanski odjel – obuhvaća područja građanskoga, trgovačkog i upravnog prava.
Kako se bira predsjednik Vrhovnog suda?
Vrhovni sud ima predsjednika i 41 suca, što je utvrđeno okvirnim mjerilima ministra pravosuđa.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske po položaju obnaša dužnost predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.
Tko je sve bio na čelu Vrhovnog suda?
1. 1990. 1992. Vidović, Vjekoslav
2. 1992. 1992. Crnić, Zlatko
3. 1992. 1995. Vuković, Milan
4. 1995. 1997. Olujić, Krunislav
5. 1997. 1999. Vuković, Milan
6. 1999. 2001. Ramušćak, Marijan
7. 2001. 2005. Crnić, Ivica
8. 2005. 2017. Hrvatin, Branko
9. 2017. 2021. Sessa, Đuro
Izvor: narod.hr