Europska komisija objavila je u četvrtak vodič za provjeru otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske izazove kao što su poplave, toplinski udar i slično i te propise ulagači moraju ispuniti žele li osigurati novac iz europskih fondova.
Katastrofalne poplave koje su ovaj mjesec pogodile sjeverozapad Europe jasno su pokazale da čak i u nekima od najbogatijih zemalja svijeta infrastruktura nije dorasla nositi se s klimatskim promjenama jer ekstremne vremenske nepogode, koje su nekad bile rijetke, postaju sve učestalije.
Stoga će vodič, službeno nazvan “Nove tehničke smjernice za osiguravanje otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske promjene za razdoblje 2021. – 2027. pomoći Uniji u provedbi “Europskog zelenog plana”, a to znači ispunjavanju zahtjevâ iz europskog zakonodavstva o klimi i zelenijoj potrošnji novca iz EU-fondova.
Oni koji traže novac iz europskih fondova moraju u projektu za koji žele dobiti novac EU-a dokazati da su ceste, željeznice i elektrane koje planiraju izgraditi sposobne nositi se s ekstremnim vremenskim pojavama.
Neke od tih zahtjeva ponuđači moraju ispuniti za pristup novcu iz Fonda za pravednu tranziciju vrijednog 17,5 milijarda eura, a koji treba pomoći regijama ovisnima o fosilnim izvorima energije da postupno prijeđu na zelenije izvore.
U svome vodiču Komisija piše da ulagači moraju priložiti procjenu klimatskih rizika kojima njihov projekt može biti izložen idućih godina. Za tu procjenu mogu se poslužiti podacima kao što su predviđanja klimatskih promjena na nacionalnoj i regionalnoj razini ili mogu pričekati do kolovoza kada bi trebalo biti objavljeno ažurirano izvješće UN-ova znanstvenog panela za klimu.
Ako procjene upozore da postoje veliki rizici, projekt bi trebao biti preinačen tako da se može nositi s tim rizicima, piše Komisija.
Primjerice, možda će biti potrebno predvidjeti sustav za brzu reakciju u slučaju poplava.
U procjeni bi trebalo izračunati i predviđanja emisija stakleničkih plinova kako bi projekti bili usklađeni s klimatskim ciljevima koje je EU postavio, a jedan od njih je nulta stopa emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.
Cilj Europske unije je osigurati da mostovi, željeznice i elektrane koji će biti sagrađeni danas budu sposobni izdržati učinke klimatskih promjena sve toplijeg planeta Zemlje.
Izvor:pogled.ba