Hrvati i njihovi potomci rasuti su po svijetu kao zvijezde po nebeskom svodu. Neki od njih vidljiviji su od drugih, kao i zvijezde, barem za neko vrijeme. Za vas sam prikupio crtice iz života onih koje sam tako rekavši „u hodu“ zapazio i o njima iz raznih izvora ponešto zabilježio. Poneke sam od njih i poznavao. A ovdje ih vi možete sve upoznati i vidjeti da u tom našem rodu i narodu ima stvarno nadarenih, radišnih i uspješnih pojedinaca diljem kugle zemaljske. Lijepo je (do)znati tko su ti naši sunarodnjaci i biti ponosan na njih. Svatko je od njih na svoj način obogatio svijet…
Među ovim kratkim životopisima pročitat ćete o ljudima vrlo različitih zvanja i iz raznih krajeva svijeta. Ali sve ih povezuju hrvatski korijeni. Svi su bili ponosni na ono što su ponijeli iz domovine ili naslijedili od svojih roditelja, djedova i baka – od domaćih jela i obiteljskih tradicija do hrvatske kulture općenito. Ali ima i još nešto što oni imaju zajedničko: prepoznali su svoje talente i imali životne ciljeve, te bili radišni, strpljivi i uporni u njihovu ostvarenju. Znali su da prirodna nadarenost nije dovoljna za velika postignuća. To je samo temelj na kojemu treba graditi, ustrajno radeći, ono što želimo u životu postići. Bili oni znanstvenici, glumci, pjevači, športaši… njihova je zvijezda zasjala i postala vidljiva jer su „brusili“ sami sebe, i to uz velike napore i žrtve.
Ante Čuvalo, Hrvati u svijetu – 101 životopis za školarce (i roditelje), CroLibertas Publishers, 2017.
Ivan Degrel (1909. ‒ 1976.)
pravnik, glazbenik i novinar
Mnogi su nasilno u svijet otišli i obogatili zemlju u koju su došli, domovinu Hrvatsku nisu smjeli ni posjetiti, a mlađim hrvatskim naraštajima gotovo su nepoznati. Jedan od takvih bijaše Ivan Degrel, hrvatski glazbenik, pravnik i novinar.
Ivan je rođen u Županji 17. svibnja 1909. godine. Gimnaziju je završio u Osijeku, a studije prava u Zagrebu. Studirao je pravo da bi osigurao „kruh svagdanji“, ali glazba mu je bila pravo zvanje. Zato je privatno učio violončelo i potom studirao harmoniju, orgulje i skladanje kod poznatog skladatelja Franje Dugana u Zagrebu. Već u mlađim godinama objavio je skladbe: Hrvatska misa, Ave Maria, Oče naš i druge. Bio je član Hrvatskog katoličkog pokreta i jedan od urednika novina Hrvatska straža i, potom, Hrvatski glas.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i pada NDH, našao se s drugim izbjeglicama u Austriji. I u tim teškim okolnostima nastavio se baviti glazbom te u logoru utemeljio hrvatski pjevački zbor. Godine 1948. otišao je u Argentinu, u Buenos Aires, i tamo uz svoje dnevne poslove u građevinskoj tvrtki neumorno nastavio skladati i raditi na čuvanju i širenju hrvatske glazbene baštine. U njegove skladbe često su ugrađeni elementi hrvatske narodne glazbe. Među Degrelove najpoznatije skladbe spada i Pastoralna uvertira, koju je više puta izvodio i simfonijski orkestar argentinskog glavnog grada i mogla se čuti na nacionalnom radiju.
Uz skladanje Degrel je više od dvadeset godina bio dirigent poznatog hrvatskog pjevačkog zbora Jadran u Buenos Airesu. Objavljivao je brojne studije i članke o glazbi i o društvenim i političkim problemima u više hrvatskih publikacija. Njegova knjiga, Kobna 1918. – Rasap tisućuljetnog hrvatskog Kraljevstva (1970.) izvrsna je analiza svega što se događalo oko ulaska Hrvata u državnu zajednicu sa Srbima i posljedice tog kobnog događaja.
Podosta godina poslije njegova dolaska u Argentinu pridružili su mu se njegova supruga i dvije kćeri. One su se poslije udale za Hrvate i žive u Kanadi.
Taj divan čovjek i odličan glazbenik, njegova obitelj i mnogi drugi, zbog „kobne 1918.“ obogatili su tuđi svijet, a ne Hrvatsku, i u tom dalekom svijetu ostavili svoje zemne ostatke. Degrel je umro 27. svibnja 1976. godine i pokopan je u Buenos Airesu.
dr. Ante Čuvalo
izvor: hkv.hr