Profesorica Lea David, profesorica međunarodnog magistarskog programa Weiss-Livnat na studiju Holokausta pri Sveučilištu u Haifi, pišući u zborniku Povijest i politika na zapadnom Balkanu: promjene na prijelazu milenija, obrađuje jedan aspekt diskursa sjećanja na Holokaust u Srbiji.
Preispitivanjem tekućih sadržaja srpskog diskursa o holokaustu, ona tvrdi, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, da se komemoriranje holokausta u Srbiji iskorištava na način koji je daleko od humanističkih ideala koji streme sprečavanju budućih kršenja ljudskih prava. Naprotiv, David zaključuje da se rasprava o holokaustu koristi kao oblik paravanskog sjećanja kako bi se prikrila prava uloga koju su Srbijanci imali u Balkanskim ratovima 1990-ih. Umjesto toga, srpska politička elita preotela je slike i simboliku holokausta kako bi predstavila Srbe kao pravedne žrtve i opravdala novu nacionalističku ideologiju.
David počinje napominjući da je tijekom komunističke vladavine u bivšoj Jugoslaviji vlada uglavnom ignorirala i zanemarivala Holokaust. Kad je uopće obilježavan, to je bilo u kontekstu šire ‘anti-fašističke borbe’ koja nije zasebno isticala genocid nad Židovima. Pod Miloševićevom vladom 1990-ih i ranih 2000-ih, u Srbiji se počelo obilježavati srpsko stradanje u holokaustu. U središtu srpskog sjećanja na holokaust je koncentracijski logor Jasenovac, kojim nisu upravljali Nijemci, već hrvatski ustaše. No, srbijanski dužnosnici nastavili su pokazivati ravnodušnost prema nesrpskim žrtvama holokausta i nisu sudjelovali ni u kakvim međunarodnim događajima obilježavanja holokausta.
Profesorica David fokusira svoje istraživanje na naglo usvajanje diskursa o holokaustu u Srbiji od 2005. godine, kada su UN ustanovili Međunarodni dan sjećanja na holokaust, a EU je članstvo uvjetovala sjećanjem na holokaust. Iste godine Europska organizacija za sigurnost i suradnju (OESS) prepoznala je Jasenovački odbor Arhijerejske sinode Srpske pravoslavne crkve kao primjer izvrsnosti u edukaciji o holokaustu. Jasenovački odbor bio je dio Srpske pravoslavne crkve, koja je kao institucija postajala sve moćnija devedesetih godina prošlog stoljeća da bi se u osvit novog tisućljeća pojavila kao desničarska nacionalistička snaga.
David napominje da je od 2005. godine cijeli diskurs o holokaustu u Srbiji vodio Odbor za Jasenovac, kako bi poučavanje o holokaustu ostalo u granicama sjećana na Srbe. Holokaust je bio kontekst u kojem su se dogodili masakri nad Srbima, a židovske i romske žrtve zapamćene su kao „naša braća u patnji“. Monah Jovan Ćulibrk je omogućio da jasenovački odbor odmah uspostavi vezu s Yad Vashemom, koji nije shvaćao za što će se komemoriranje holokausta upotrijebiti u Srbiji. Srpska politička elita tada je otela slike i simbole holokausta kako bi izjednačila srpske žrtve sa židovskim žrtvama i isticala srpsko pravedno patništvo koje je trajalo i tijekom ratova 1990-ih. Na taj način holokaust služi kao paravansko sjećanje koje se koristi za potiskivanje drugog aspekta povijesti za kojeg srpska politička elita ne želi da bude viđen.
Postavljajući Srbe kao žrtve holokausta, srbijanska je vlada tada počela potiskivati ustranu ulogu srbijanskih komunističkih boraca i rehabilitirali kvislinške četnike,kao i druge desničarske ličnosti. Kao dio njihovog nacionalističkog preporoda, srpska odgovornost u ratovima devedesetih namjerno se ignorira. Diskurs o holokaustu koristi se za sprječavanje svake mogućnosti za javnu raspravu o ratovima, koji se spominju samo radi jačanja imidža Srba kao žrtava.
Međunarodne institucije za ljudska prava stremile su da komemoriranje holokausta bude popraćeno rješavanjem svih vrsta kršenja ljudskih prava. No, u Srbiji se diskurs o holokaustu ne promovira kao način borbe protiv kršenja ljudskih prava. Diskurs o holokaustu koristi se kao alat za poboljšanje međunarodnog imidža Srbije, ali se u zemlji koristi samo za promicanje srpskog nacionalizma. Holokaust je zapamćen samo kao paravansko sjećanje, kako bi se patnje srpskih žrtava stavile u kontekst jednak Židovima i kako bi se opravdala nova desničarska zamisao da se ratovi iz 1990-ih učine sporednima.
/HMS/