Proteini su jedan od tri makronutrijenta (uz ugljikohidrate i masti) oko kojih nema puno dvojbe: svima su nam potrebni jer igraju iznimno važnu ulogu u funkcioniranju organizma.
Od toga da smanjuju apetit, doprinose povećanju jakosti i zdravlju kostiju do ubrzavanja metabolizma i doprinosa mršavljenju i regulaciji krvnoga tlaka. Radi svega navedenoga, savjetuje se u svakom obroku imati određenu količinu proteina, a unos proteina ne bi smio biti ispod 10% od ukupnoga kalorijskoga unosa, piše magazin Fitness.
Različiti su izvori proteina, od namirnica životinjskoga porijekla, poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda, do grahorica i orašastih plodova.
No, kako prepoznati unosite li dovoljno proteina? Obratite pozornost na znakove koje vam tijelo šalje, a koji mogu biti znak preniskog unosa proteina:
1. Oticanje
Ovo je jedan od najčešćih znakova manjka proteina, a najčešće se događa u području ruku, nogu, abdomena i dlanova. Naime, između ostaloga, proteini sudjeluju i u sprječavanju nakupljanja vode u organizmu. No, kako oticanje može biti znak i drugih zdravstvenih tegoba, svakako se posavjetujte s liječnikom oko ovog stanja.
2. Promjene raspoloženja
Vaš mozak koristi kemikalije nazvane neurotransmiteri za prijenos informacija između stanica. Mnogi od ovih neurotransmitera izrađeni su od aminokiselina koje su gradivni blokovi proteina. Dakle, nedostatak proteina u vašoj prehrani mogao bi značiti da vaše tijelo ne može proizvesti dovoljno tih neurotransmitera, a to bi promijenilo način rada vašeg mozga. Na primjer, s niskim razinama dopamina i serotonina možete se osjećati depresivno ili pretjerano agresivno.
3. Problemi s kožom, noktima i kosom
Koža, kosa i nokti su izgrađeni od proteina poput elastina, kolagena i keratina. Kad ih tijelo ne može stvoriti, mogli biste imati lomljivu ili prorijeđenu kosu, suhu i perutavu kožu te duboke neravnine na noktima. Naravno, vaša prehrana nije jedini mogući uzrok, ali o tome treba razmisliti.
4. Slabost i umor
Istraživanja pokazuju da samo tjedan dana preniskoga unosa proteina može utjecati na mišiće odgovorne za vaše držanje i kretanje, osobito ako imate 55 ili više godina. S vremenom, zbog nedostatka proteina možete izgubiti mišićnu masu, što zauzvrat smanjuje snagu, otežava održavanje ravnoteže i usporava metabolizam. Također, prenizak unos proteina može dovesti do anemije, stanja u kojem stanice ne dobivaju dovoljno kisika, što vas čini umornima.
5. Učestala glad
Proteini su najzasitniji nutrijent pa njihov prenizak unos može biti odgovoran za osjećaj gladi. Stoga, ako ste i nakon obroka gladni, razmislite o tome da pojačate unos proteina.
6. Sporo zarastanje rana
Osobe koje imaju nizak unos proteina često bilježe da im rane i ogrebotine jako sporo zacjeljuju. Razlog tome može biti u smanjenoj produkciji kolagena koji je neophodan za zacjeljivanje rana, a nalazimo ga (osim u koži) i u vezivnim tkivima.
7. Učestalo pobolijevanje
Aminokiseline u ljudskoj krvi pomažu imunološkom sustavu u stvaranju antitijela koja aktiviraju bijela krvna zrnca u borbi protiv virusa, bakterija i toksina. Proteini su potrebni za probavu i apsorpciju drugih hranjivih tvari koje sudjeluju u održavanju zdravlja. Postoje i dokazi da proteini mogu promijeniti razinu “dobrih” bakterija u crijevima.
Iako većina populaciju uspijeva unijeti dovoljne količine proteina, ukoliko se sportaš vodite računa o tome da su vaši zahtjevi povećani pa i unos proteina trebate pojačati i prilagoditi potrebama vašeg organizma. Oko potrebne količine proteina posavjetujte se s nutricionistom koji će vam odrediti unos prema potrebama, ciljevima i drugim faktorima koji na te potrebe utječu, piše magazin Fitness.
Što su bjelančevine?
Bjelančevine ili proteini (grč. πρώτεῖος: prvorazredan), makromolekule koje se nalaze u svim živim organizmima i od prvorazredne su važnosti za sve funkcije žive stanice, navodi Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Bjelančevine kataliziraju reakcije u živom organizmu, služe za pohranu i prijenos manjih molekula i iona, za pokretanje mišića, za obranu organizma (protutijela) te obavljaju mnoge druge vitalne funkcije. Čak i najjednostavnija bakterijska stanica sadržava oko tisuću, a ljudski organizam više od sto tisuća različitih vrsta bjelančevina.
U građu bjelančevina ulazi dvadeset različitih gradivnih jedinica, aminokiselina, međusobno spojenih peptidnom vezom u lance od nekoliko desetaka do mnogo tisuća aminokiselina.
Biljke mogu sintetizirati sve aminokiseline iz anorganskih tvari. Životinje i ljudi ne mogu sintetizirati neke esencijalne aminokiseline, pa kao izvor za izgradnju vlastitih bjelančevina moraju uzimati biljne ili životinjske bjelančevine (npr. iz mesa, mlijeka, sira, jaja, graha, leće, soje) i razgraditi ih u svojem probavnom traktu.
Slobodne aminokiseline krvotokom dospijevaju u citoplazmu stanica, gdje se bjelančevine sintetiziraju na ribosomima koji su »programirani« kopijama gena – molekulama glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK). Tako nastaju nove bjelančevine, kojima je struktura genetičkom šifrom zapisana u genima pojedinih biljnih, životinjskih i drugih vrsta.
PIŠE PSD