Dva tjedna uoči početka školske godine, ali i pola godine nakon početka relativno neuspješne kampanje cijepljenja, u kojoj je jedva dosegnut postotak od 50 posto odraslog stanovništva, neslužbeno se može doznati da bi u Hrvatskoj uskoro moglo započeti i cijepljenje djece – organizirano, ali dakako neobavezno.
To je iznijela zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin. Po njoj, kampanja za cijepljenje bit će prije svega usmjerena na učenike viših razreda osnovnih škola te srednjoškolce, uz pristanak roditelja.
Stavovi stručnjaka o ovom potezu nedvojbeno se razilaze: Epidemiolozi mahom naginju argumentu postizanja kolektivnog imuniteta, a imunolozi uglavnom tvrde da uključivanje i djece u ovaj proces ne donosi veliku korist na individualnoj bazi, barem zasad. Diljem svijeta pristupi država razlikuju se – u dijelu Europe maloljetnici su već došli na red, a Izraelci već cijepe i djecu stariju od tri godine.
Epidemija kod njih svejedno ne jenjava, no broj smrtnih slučajeva i opterećenje zdravstvenog sustava su na znatno nižoj razini. Kakofoniju u javni prostor dodatno unose podaci da i cijepljene osobe ipak mogu biti prenositelji virusa, doduše u puno manjem omjeru, pa s te strane slogan “Misli na druge” više nije potpuno prikladan.
Postoje i apsurdi: Za prisustvovanje na javnim događajima covid-potvrde zahtijevaju se od svih osoba starijih od 12 godina, dakle i od maloljetnika, dok s druge strane Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u svojim zadnjim preporukama navodi da bi se cijepiti trebala samo djeca kojoj bi u slučaju oboljenja od covida-19 bilo ugroženo zdravlje: Dakle, ona s teškim bolestima, s imunokompromitiranim organizmom, na kemoterapijama i slično. Svu drugu djecu de facto se prisiljava na konstantno testiranje.
“Cijepljenje nije ništa drugo nego oponašanje prirodne infekcije, s tom razlikom da prirodna infekcija može dovesti do bolesti i teških oblika dok cijepljenje ne dovodi do bolesti, osim iznimno rijetkih komplikacija. Što se mene tiče, kao znanstvenik ne vidim nikakav razlog za to da se ne cijepe djeca i mlađa populacija”, rekao je imunolog Stipan Jonjić za HRT. S njegovim mišljenjem slaže se ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin.
Karin za cijepljenje starijih od 16
“Kao specijalistica školske medicine smatram da bi se cijepiti trebala prije svega starija djeca, dakle tinejdžeri od 16 godina nadalje koji se intenzivno druže i u školi i izvan nje, stoga imaju povećan rizik zaražavanja i prenošenja virusa svojim ukućanima. Dakako, dobrovoljno. Samo cjepivo je ispitano i registrirano, dapače već danas bilježimo određeni broj djece čiji roditelji traže da ih se cijepi”, kaže Karin za tportal.
Ona potvrđuje da doista postoji mogućnost da virus prenose i cijepljene osobe, što dovodi u pitanje tezu da se epidemija može suzbiti cijepljenjem djece, ali objašnjava da su takvi slučajevi znatno rjeđi i znatno manje vjerojatni nego kod necijepljenih i barem zasad svode se na incidentne situacije.
“Naprosto nema zdravstvene kontraindikacije za cijepljenje djece starije od 12 godina”, zaključuje Karin.
Njeno mišljenje ipak ne dijeli imunolog Zlatko Trobonjača te kaže da bi se zasad trebalo pridržavati preporuka ECDC-a po kojima je cijepljenje preporučeno isključivo djeci koja spadaju u ugroženu populaciju, kako bi se spriječile teške posljedice u slučaju zaraze koronavirusom.
Trobonjača: Treba biti oprezan
“Po ovom pitanju treba biti oprezan”, kaže Trobonjača.
“S delta-varijantom koronavirusa kolektivni imunitet moguće je postići sa 85 posto cijepljene populacije, a to onda nužno uključuje djecu mlađu od 15 godina. Radi se zapravo o nemogućem cilju od kojega se odustalo. S tog aspekta ne vidim prevelikog smisla u cijepljenju djece, a njima samima to nije potrebno ni na individualnoj razini jer ovu bolest gotovo potpuno prebolijevaju uz vrlo blage simptome, barem zasad”, objašnjava za tportal ovaj imunolog.
“U ovom trenutku znatno je bolje inzistirati na cijepljenju starije populacije”, rekao je Trobonjača za tportal.
Po zadnjim podacima, u Hrvatskoj je cijepljeno oko 65 posto populacije starije od 65 godina, no zabrinjavajući je podatak da je među starijima od 80 godina ovaj postotak jedva prešao 50 posto.
Izvor:N1.hr