Na Klinici za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar značajno je povećan broj prvih pregleda, ali i posjeta psiholozima i psihijatrima. Stres, anksioznost, depresija pa i kod djece školskog uzrasta sigurno je, kažu stručnjaci, posljedica pandemije.
Strah, psihoze, anksioznost i depresija. Jednom riječju višemjesečni stres izazvan pandemijom može dovesti do posttraumatskog stresnog sindroma. To je nešto što psihijatri itekako primjećuju, posebice kod osoba koje su preboljele Covid 19 i imale težu kliničku sliku.
– Sama pomisao na to što su prošli, što su vidjeli, taj duh straha je ostavio značajne posljedice. Ali bih rekao ne samo na psihičko nego psihosomatsko stanje bolesnika. Tako da je sigurno zdravstveno stanje opće populacije narušeno – kaže dr. Miro Klarić, voditelj Klinike za psihijatriju SKB-a Mostar.
Mjere fizičke distance, zabrane, svakodnevne statistike i prebrojavanje zaraženih i umrlih, uz strah od smrti ili gubitka posla nešto je što je itekako ostavilo traga na našem mentalnom zdravlju. Svakodnevna izloženost velikoj količini informacija dovodi do anksioznih stanja, izazivanja nemira i kroničnoga straha.
– Čemu informacije koliko je umrlih… Onda se vratimo primarno definiciji stresa. Stres je sve što ne mogu kontrolirati – navodi dr. Klarić.
Ipak, informacije možemo i moramo kontrolirati. U Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar u proteklom su razdoblju zabilježili nekoliko slučajeva u kojima je strah od Covida 19 napravio, kažu, ogromne štete.
– Imamo nekoliko osoba koje ne žele izići iz svoje sobe, mjesecima su zatvorene, nastoje održati vrlo strog režim kontrole, što se očituje, npr., u tome da nose po dvije-tri maske, da nose ruksak s rukavicama koje stalno mijenjaju – navodi dr. Maro Romić, specijalist traumatske psihologije.
I prošle i ove godine povećan je broj onih koji žele razgovarati s terapeutom zbog nemogućnosti da se nose s emocijama. Čak 50 posto više takvih slučajeva bilježe u mostarskom centru za psihološku podršku Sensus. Sve se češće javljaju i mladi, pa i osnovnoškolci i to zbog poteškoća u učenju.
– Zbog nemogućnosti da zadovolje sve zadatke koje imaju, pogotovo u kombinaciji s online nastavom, nekako su izgubljeni i onda se veliki broj djece ili se povlači u sebe. Neka djeca imaju ispade agresivnosti, probleme u ponašanju u odnosima s kolegama, pa čak i roditeljima – ističe Arnela Memić, sistemska obiteljska terapeutkinja u Centru za psihološku podršku Sensus Mostar.
Vrijeme pandemije je idealno za proizvodnju straha – poručuju stručnjaci. Dok svi govore o gospodarskim štetama, rijetko se spominju one mentalne. Nažalost, te ćemo u punom obliku vidjeti tek kada pandemija konačno i završi.
Izvor.federalna.ba