U međuvremenu, od 2015. do danas, težište migrantske krize i rute premjestilo se na područje granice s Bosnom i Hercegovinom, a osobito graničnim dijelom uz Liku, otkuda već dulje vremena migranti nadiru preko granice, većinom na putu u Europu.
Današnji dan 16. rujna 2015. smatra se početkom migracijske krize u Hrvatskoj. Tako je u Hrvatsku je u samo mjesec i pol dana, s teritorija Srbije od početka migracijske krize ušlo čak 229 890 migranata.
Dok je dio Europe mjesecima prije toga bio suočen s izbjegličkim valom, Hrvatska se na putu migranata prema zapadu našla tek sredinom rujna 2015., a pokušaji rješavanja tog pitanja rezultirali su podizanjem tenzija sa susjednim zemljama – blokadom prometa sa Srbijom, te postavljanjem žica na granici sa Slovenijom i Mađarskom od strane tih država.
Do Nove Godine, 1. siječnja 2016. godine, je kroz Hrvatsku prošlo više od pola milijuna migranata, a prosječno ih je na dan prolazilo 6500. Većina ih dolazila iz Sirije, Afganistana, Iraka i još nekih bliskoistočnih zemalja.
Prvi migranti stigli su u Hrvatsku nakon što su srbijanske vlasti odlučile preusmjeriti migrantski val prema Hrvatskoj zbog potpunog zatvaranja mađarske granice prema Srbiji. Preusmjeravanje migranata prema susjednim zemljama ovisilo je o propusnosti Austrije za migrante i politike Njemačke prema azilantima i migrantima.
U međuvremenu, od 2015. do danas težište migrantske krize i rute premjestilo se na područje granice s Bosnom i Hercegovinom, a osobito graničnim dijelom uz Liku, otkuda već dulje vremena migranti nadiru preko granice, većinom na putu u Europu.
Hrvatska policija ulaže silne napore da zaustavi ilegalne migracije i kriminal koji je vezan uz krijumčarenje ljudi, provale, krađe, međusobne obračune i slično.
Pitanje azila u Europskoj uniji regulirano je Konvencijom iz Dublina koja propisuje da je prva zemlja članica u koju je ušao tražitelj azila dužna razmotriti njegov zahtjev. Migranti koji ulaze u Hrvatsku već su ranije ušli na teritorij EU-a, najveći broj u Grčkoj. Tamo najčešće nisu ni registrirani tako da njihov povratak u Grčku nije ni provediv jer nema dokaza da su ušli u Grčkoj. Osim toga, dobar dio migranata ni ne želi se registrirati u zemljama u kojima ne žele ostati i većina njih želi u Njemačku ili Švedsku kao krajnje odredište, a u tu svrhu često i uništavaju osobne dokumente kako ih se ne bi moglo registrirati.
Izvor: narod.hr