Ivan Juratek, permakulturalni vrtlar, za Jutarnji otkriva zašto bije trebali posaditi i maksimalno uživati u svim blagodatima koje pruža.
– Kada smo tražili lokaciju za naše imanje imali smo niz uvjeta. Od južne ekspozicije, preko blizine vode, do blagog nagiba, kvalitetnog tla, blizine šume i tako dalje. Tražili smo zemlju skoro godinu dana i prošli cijeli zapadni obruč Zagrebačke županije te našli nekoliko vrlo pogodnih lokacija za uži izbor. Sve je to palo u vodu kada smo jedno jutro slučajno autom zalutali na makadamski puteljak na kraju sela. Izašao sam van i osjetio poznati miris češnjaka u zraku.
– Pogledao na desno i ugledao doslovno cijelu šumu prekrivenu medvjeđim lukom. Tog trena sam supruzi rekao: to je to, ne moramo tražiti dalje. Medvjeđi luk je odabrao umjesto mene. Iako se nekim čudom poklopilo to da je lokacija zadovoljavala većinu naših kriterija, pa i to da je upravo stavljena na prodaju, ostaje činjenica da smo je jezičak na vagi prebačen upravo zbog blizine veličanstvenog polja medvjeđeg luka – piše Ivan Juratek za Jutarnji list.
– Ova divna biljka ima toliki niz prednosti da je sve to teško nabrojati u jednom kratkom članku. Prije svega tu je blagotvorni učinak na zdravlje. Odmah pored toga je šarolika i kreativna uporaba u kulinarstvu, ne samo kao začin nego i kao osnovna namirnica. Na kraju, a to sam shvatio s vremenom, postoji mnogo mogućnosti za uzgoj u vrtlarstvu i hortikulturi.
– Samonikla šumska biljka latinskog naziva Allium ursinum, poznata je i kao srijemuš, crijemuš, divlji luk i šumski luk, a najviše se koristi naziv medvjeđi luk. Ovaj potonji naziv vjerojatno potječe zbog rasta u rano proljeće, u vrijeme kada se medvjedi bude iz zimskog sna. Raste u velikim gomilama uglavnom po sjenovitim i vlažnim kontinentalnim šumama.
– Gustoća biljaka često bude tolika da potpuno prekriva šumsko tlo što vrlo atraktivno izgleda u razdoblju kada nema lišća na drveću. Cijela biljka miriše na bijeli luk odnosno češnjak, a to je naročito izraženo za vrijeme cvatnje kada se i šumski pod iz zelene boje listova mijenja u bijelu boju cvatova.
– Pojedinu biljku karakteriziraju najčešće dva lista koji na dugoj peteljci izrastaju iz bijele izdužene lukovice u visinu od 15 do 30 cm. Često nekoliko lukovica rastu zajedno pa se čini kao da je to jedna biljka s mnogo listova. Plojke listova su prilično tanke i ušiljenih vrhova. Pri bazi se postupno sužavaju i prelaze u peteljku.
– Biljka lista tijekom ožujka i travnja, prvo na osunčanim mjestima, a kasnije na više zasjenjenim. Cvijeta tijekom travnja sitnim bijelim cvjetićima u paštitastom cvatu. Naraste jedan uspravni cvat po svakoj biljci koji se kasnije razvije u sitne zelene ovojnice sa crnom sjemenkom u sredini. Kada sjemenke sazriju nadzemni dio biljke odumre i priča se opet nastavlja sljedećeg proljeća.
SASTAV I UPOTREBA
– Po svom sastavu medvjeđi luk ima niz korisnih tvari koje pomažu kod niza bolesti, tegoba ili stanja, a najčešće za čišćenje organizma, visok tlak, arteriosklerozu i kolesterol. Smatra se da od svih europskih biljaka sadrži najviše sumpora, a po nekim izvorima čak i do 4,5 puta više od češnjaka. Najviše se koristi sirov list ili tinkture i ekstrakti lista i lukovice. Kako nisam nikakav fitoterapeut niti farmaceut izbjegao bih ovu temu i prepustio je stručnjacima, a brojne informacije o tom području možete naći u stručnoj literaturi.
– Po svojim svojstvima biljku smatram najviše sličnom češnjaku, ali za razliku od češnjaka medvjeđi luk ima mnogo šire područje primjene u kulinarstvu.
– Prije svega tu je upotreba svježih listova. Osim u proljetnim salatama nasjeckane listove možete umiješati u svježi sir ili napraviti neku varijantu guacamole umaka. Kako god bilo dat će onaj zanimljivi okus koji podsjeća na češnjak i oplemeniti svako jelo, a ako je jelo zaista loše popraviti njegov okus do razine – vrlo ukusno. Od listova se može napraviti i varivo, a izvrsni su kada ih kombinirate s drugim zeljastim biljkama poput divljeg ili toskanskog kelja. U tom slučaju za pripremu variva ne morate koristiti nikakav luk ili češnjak već samo medvjeđi luk. Također se može raditi i krem juha, a i u Quiche-u poriluk možete zamijeniti medvjeđim lukom.
– Neizostavni pesto od medvjeđeg luka u našoj kući se priprema svake godine, i to kada su listovi još mladi i puni okusa.
Recept je jednostavan i ide ovako, a moguće su razne varijacije
Sastojci:
• 50 g naribanog grana padana ili parmezana ili sličnog sira
• 50 g medvjeđeg luka
• 50 g preprženih badema ili pinjola ili suncokretnovih sjemenki
• 150 ml maslinovog ulja
• 2 žlice limunovog soka
Priprema je jednostavna, sve sastojke ubacite u blender i izmješajte. Posolite i zaljutite paprom po želji. Ako želite da pesto potraje spremite ga u male staklenke i držite u hladnjaku.
Tinkture i otopine se rade od listova i lukovice. Osnova je neki jači alkohol poput razrijeđenog etanola ili rakije. Koriste se za zdravstvene tegobe i općenito poboljšanje zdravstvenog stanja. Ukiseliti se mogu lukovice, pupoljci cvatova ili nedozrele sjemenke, a svi imaju izvrstan okus i predstavljaju zdravu alternativu klasičnoj zimnici.
ZAŠTO POSADITI MEDVJEĐI LUK U VLASTITOM VRTU?
– Kod nas ova biljka nije zaštićena. Ipak, potrebno ju je razumno i racionalno brati da se ne dogodi preveliko oštećenje staništa. Svakako je bolje rasaditi nekoliko primjeraka u vlastitom vrtu, ali i ovdje treba biti odgovoran i pripaziti da medvjeđi luk ne ‘pobjegne’ iz vrta u staništa gdje prirodno ne raste.
– Nasad medvjeđeg luka u vlastitom vrtu koristan je iz nekoliko razloga. Prvi razlog je što izbjegavate branje samoniklog bilja i na taj način pozitivno utječete na prirodu. Naravno, pravilnim i ograničenim branjem samoniklog bilja i to onog koje je dozvoljeno za branje ne možete značajno narušiti prirodnu ravnotežu, ali određen utjecaj ipak postoji. Ako takvo bilje imate u svom vrtu onda ne samo da ne oštećujete prirodno stanište već stvarate još jedno.
– Drugi razlog je što možete imati jednu kvalitetnu i vrlo zdravu namirnicu uvijek u blizini, svježe ubranu. Treći razlog je što medvjeđi luk voli stanište na kojem većina povrtnih kultura ne može rasti. To je jako ili djelomično zasjenjeno područje s umjereno plodnim ili siromašnim tlom. Iskorištavanjem takvog staništa možete značajno povećati svoju ‘korisnu’ vrtnu površinu. Uz to medvjeđi luk je medonosna biljka koja omogućava pčelinju ispašu – piše Ivan Juratek za Jutarnji list.
U SVOM VRTU BILJKU MOŽETE POSADITI NA DVA OSNOVNA NAČINA
• Presadnjom odnosno dijeljenjem lukovica možete već sljedeće godine dobiti bogat nasad medvjeđeg luka. Lukovice se podijele iz grumena koji presađujete i sade na razmak od 20 cm. Već sljedeće godine imat ćete biljke koje cvjetaju i polako zatvaraju cijeli sklop.
• Sjeme se sije u kasno ljeto, a tako uzgojene sadnice cvjetaju nakon dvije godine. princip sijanja je isti kao i kod svih povrtnih kultura.
– Budući da živimo pored šume prepune medvjeđeg luka nismo posadili mnogo biljaka u vlastitom vrtu. Onih nekoliko lukovica što smo posadili sada se razvilo u pravu snažnu skupinu u našem dijelu ‘šumskog’ vrta koja polagano preuzima dominaciju nad ostalim vrstama. Zato medvjeđi luk iz nađeg vrta ‘nemilosrdno’ koristimo za kuhanje, a u rano ljeto ih još uvijek ostane dovoljno biljaka da pružaju rapsodiju prekrasnih cvjetova.
PIŠE PSD